62 posto gradova i općina u anketi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ocijenilo je da se građani ne protive nelegalnoj gradnji, osim u slučaju ako su tom gradnjom ugroženi njihovi interesi, dakle, dok god netko gradi u tuđem dvorištu, reakcije nema, javlja Novi list.
Nema prijave nelegalnosti ako investitor plaća komunalni doprinos
Većina gradova i općina u zemlji problemu bespravne gradnje pristupa kao fenomenu, kojim se treba baviti isključivo na državnoj razini. Taj pomalo šokantan zaključak proizlazi iz Analize postupanja općina i gradova u sprečavanju nelegalne gradnje, dokumentu što ga je na osnovu anketnog upitnika izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Svega tri posto jedinica lokalne samouprave izradilo je planove vezane uz stanje i sprečavanje nelegalne gradnje na svom području, što zapravo i ne čudi ako se ima u vidu da lokalna uprava i samouprava misli da je problem nelegalne gradnje nešto čime se oni ne bi trebali baviti.
Zanimljiv je, međutim, i pogled građana na bespravnu gradnju. Naime, čak je 62 posto gradova i općina ocijenilo da se građani ne protive nelegalnoj gradnji, osim u slučaju ako su tom gradnjom ugroženi njihovi interesi. Drugim riječima, dok god netko gradi u tuđem dvorištu, reakcije nema.
Koliko se i same općine i gradovi rukovode vlastitim interesima, vidljivo je i iz odgovora na upit o najčešćim razlozima prijava nadležnoj građevinskoj inspekciji. Pozivi općina i gradova građevinskoj inspekciji najčešće su povezani s neplaćanjem investitora, odnosno ispektori se zovu nakon što investitor ne plati komunalni doprinos. »Proizlazi da bi u protivnom takve prijave bile znatno rjeđe, odnosno da sve ostale posljedice nelegalnog građenja nailaze na slabiji motiv jedinica lokalne samouprave za postupanje«, ocjenjuje se u Analizi. Drugim riječima, gradovi i općine spremni su zatvoriti oči, ako su dobile svoj dio financijskog kolača.
Iako je nelegalna gradnja za lokalnu zajednicu fenomen, svega 16 posto ili 103 jedinice lokalne samouprave tvrde da na njihovim područjima nema nelegalne gradnje. Resorno ministarstvo anketni je upitnik poslalo na adesu 556 gradova i općina, a nakon višekratnih upozorenja odgovore su uspjeli prikupiti od 510 općina i gradova. Gradovi koji su naveli da nemaju nelegalne gradnje su Buzet, Donji Miholjac, Komiža, Lipik, Makarska, Vrbovsko i Županja, a među jedinicama lokalne samouprave s više od 10 tisuća stanovnika to su Donji Miholjac, Makarska i Županja te Općina Čepin. No, iako su općine i gradovi tvrdili da na njihovom području nelegalne gradnje nema, u upitniku su ipak donekle priznali njeno postojanje, nadopunjujući odgovore s »miminalno« ili »zanemarivo«. Neke su se i otkrile odgovorima na ostala pitanja iz kojih se može zaključiti da ipak nisu »čisti« te da je uglavnom riječ o objektima koji su građeni prije tridesetak godina.