Suhozidi su kulturno i povijesno blago
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Utorak, 19. 06. 2007.
Rušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava. Vjesnik 19. lipnja 2007.
Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi i staje, i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima.
Sanja Buble, arhitektica-konzervatorica i viša stručna savjetnica u splitskom Konzervatorskom odjelu, ističe kako je suhozidna gradnja karakteristična za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski kulturni krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje.
Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanje i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj. Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a »Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana« pod vodstvom arheologinje Aleksandre Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata, u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.
Kod nas ne postoji jedinstvena evidencija o broju suhozidnih gradnji, no neke od njih su zaštićene kroz sklopove zaštićenih krajolika kao što su to krajolik Starogradskog polja te suhozidi na području Primoštena, odnosno tamošnjih glasovitih vinograda, a uskoro kreće i posebna registracija suhozida po vrsti.
Na području Splitsko-dalmatinske županije najugroženiji su suhozidi na otocima, a za njima ne zaostaje ni Dalmatinska zagora.
Svakodnevni su primjeri rušenja suhozidnih građevina. Sanja Buble upozorava na nekoliko razloga nestanka suhozida: bespravno rušenje pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog korištenja kamena kao lako dostupnoga građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena), širenje naselja.
»Rijetki su prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštititi postojeća izgrađena tradicijska struktura«, napominje splitska arhitektica-konzervatorica.
Čuvari naše baštine upozoravaju da suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle onaj između naselja, obilježen je brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna, a upravo je to područje najviše ugroženo.
Teško je sačuvati suhozide koji se nalaze izvan zona zaštićenih krajolika pa je očuvanje prepušteno svijesti pojedinaca. Postoje ljudi koji su zaista svjesni prostora u kojem žive i žele zaštititi svoju starinu, no sve je veći broj onih koji zbog oživljavanja suvremene poljoprivredne proizvodnje »žrtvuju« povijesne građevine.
»Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obrađivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama.
ZADNJI KOMENTARI
-
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
22.09.2023 07:39...Ovi gore, Vlada RH se na neki način trude obuzdati inflaciju, a ova njihova dole se ... -
Radio za ispiranja mozgova birača
22.09.2023 06:56Nije radio sve što sviraObratite se Ani Kučić gradonačelnici. Gradska blagajna je prazna a obveze za propagandu sve ... -
Radio za ispiranja mozgova birača
21.09.2023 19:36Dragana LetićPoštovani tražitelji kredita, Imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 17:21Političari šumom - građani drumom-- Sve navedeno smo prije imali, sjećaju se oni stariji, sve otišlo u maglu. Jedna mi stvar ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 14:33Otočko zdravstvo gore nego u 19.stoljećuUz vijest Predstavljen brod za hitne slučajeve, o Domu zdravlja nema novosti na portalu ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 14:10Kako je Ana ukopala GariaAna je "zahvalila" Gariju tako što ga je prijavila kako je službeni auto koristio kao da ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 11:19Vrhunac nesposobnostiNe samo da nije napravila ništa, nego je u zadnjoj godini građanima još i uzela. Nedavno ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 11:03...Smiju li i ostali zainteresirani građani, a koji nisu bili pozvani na sastanak, dobiti uvid ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:27▓ ▓ ▓Je, ali sada su dogovorili redovito sastajanje "kako bismo jedni druge upoznali s novostima." ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:08.....pa zar nije nedavno objavila da je naše more izvrsne kvalitete ??? -
Prividi i smutnje
21.09.2023 09:59OPGObiteljsko pedagoško gospodarstvo
-
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 09:32Ana uplovljava u predizbornu kampanjuTek što je festival u slavu prošlosti brodogradnje na Lošinju završen gradonačelnica javlja ... -
Prividi i smutnje
21.09.2023 08:44Popravni domTamo joj rade muž i sestra, bilo bi joj ugodnije nego u osnovnoj školi. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 23:10Nula bodovaAP će možda i dobiti parlamentarne izbore, jer je usprkos sveprisutnom lopovluku ministara ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 17:42Tradicija u politiciVeć prvom rečenicom izbornog programa pokazuje statičnost, okrenutost postojećem. Sladunjavo ... -
Kad otočni jaganjci utihnu
20.09.2023 12:46Kad su otočni jaganjci utihnuliNa kritiku svoje konobe u Osoru Mirjana Hrga piše Janjetinu nismo imali mjesecima, jer ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 10:42Ma tko bi to sve nabrojaoNjen partijski šef se hvali "Dakle, hrpa postignuća je toliko velika da ih je nekad teško čak ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 09:33Lokalni progonitelji kršćana i HrvataNe zaboravi Mariju Bebić. Nagradu je dobila kako se navodi »za predanu i nesebičnu brigu i ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 08:47....klaun u vladi -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 20:56pokloni svoj mi fotoi.imgur.com/spX8frp.jpg (http://i.imgur.com/spX8frp.jpg) -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 15:21Veslanjem u bačvama oko svijetaKad nemaš viziju budućnosti ne ostaje ti drugo do njegovanje tradicije. Pa radi turista ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 12:37Gigantsko Anino postignućeAko treba glasati ja sam za ovo gigantsko postignuće. To nije postigao nitko prije nje. -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 09:25Rekvijem lošinjskom brodarstvuJučer na fejsu gradonačelnica javlja "Zatvorili smo još jedan Losinava festival", kojim se ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 08:17Nezahvalna AnaTako je Ana zahvalila Kapeliju što ju je na nagovor predsjednika mladeži HDZ imenovao u ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 20:37Postignuća Ane K.A koja su to njezina gigantska postignuća? Puno priče, malo postignuća. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 14:42NestvarnoNestvarno je što unatoč svemu za Hinu izvaljuje "Naša su postignuća gigantska, s nama birači ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 10:08Kako je? Dobro je ako si u HDz-uA ovaj novi skandal je već za smijeh. Da bi izbjegla javljanje na natječaj firme po čijoj mjeri ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 08:10Grlić Radman nije glupKOLIKO si glup od nula do Gordan Grlić Radman da u imovinsku karticu slučajno ili, kako ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 21:21yyyHDZ-ov Grlić Radman, koji je sakrio milijune, otputovao u Los Angeles i tamo se pomolio ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 13:37Politika = kriminalHrvatska demokratska zajednica 3. siječnja 2000. godine doživjela je izborni debakl jer ju ...
Komentari:
Ma to mora da rade izvorni otočani.Zar ne!
Osobno poznajem gospoðu ("domicilni stanovnik") koju su roditelji od malena učili da svaki kamen koji naðe na putu, a pao je s gromače, vrati na njegovo mjesto jer tako iskazuje poštovanje prema tuðem trudu.
Ali jednako tako poznajem i one koji se smatraju "domaćima", a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima.
Pitanje zaštite suhozida nije estetsko pitanje, pitanje kućnog odgoja ili mjesta boravka. Cijelu priču lijepo treba zakonski (prekršajno i kazneno) regulirati, pa će ljudi (valjda) shvatiti da ih mjesto boravka niti čini krivima, niti amnestira od krivnje.
suhozidi su gradjevinski zahvat kojim se svojevremeno unistavao postojeci biotop u svrhu prezivljavanja ljudi. nema vece uvrede za one ljude koji su stoljecima gradili suhozide da se njihov rad konzervira i postane izlika za nerad. naravno da ako nove poljoprivredne tehnike i strojevi zahtijevaju drukcije dimanzionirane terase da se one moraju mijenjati. suhozidi su nastali iskljucivo zato da covjek od zemlje moze zivjeti. u danasnje vrijeme to uvjetuje i konkurentnost na trzistu, odnosno ucinkovitost. covjek moze biti romantican dok nije gladan, a ovdje smo na skliskom terenu. dizanje proslosti na razinu nedodirljivog je pocetak propasti jer znaci manju svijest i osjetljivost za trenutne probleme koje treba rijesiti. nije lako osmisliti kvalitetnu alternativu stoljetnim metodama zadrzavanja plodne zemlje, ali to ne znaci da treba odustati i da treba kazniti onoga koji je to pokusao ucinit na svoj nacin jer se nitko nije potrudio ponuditi uzorni model. radije radite na tome nego da trenirate strogocu. lijepi pozdrav
"Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obraðivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama."
mislim da je glavni problem u tome da se ne radi svojevrsni zoom-out u analizi fenomena suhozida. ono sto je bit takvih konstrukcija je da su agrotehnicke mjere u svrhu zadrzavanja plodne zemlje. dakle, bitniji je fenomen terasa, koji je i osnovni razlog za nastajanje suhozida, koji su sami po sebi jedna od gradjevinskih metoda za ostvarivanje tog cilja.
mislim da je puno bitnije cuvati terase kao svojevrsnu agrotehnicku tipologiju nego odredjenu gradjevinsku metodu.
budite sigurni, da ne postoje stoljetni suhozidi i da se danas netko odluci zapoceti izgradnju istih, da bi se javile brojne organizacije za zastitu okolisa, jer se njima mijenja kategorija tla i unistava postojeci biotop u svrhu ljudskog opstanka. sama poljoprivreda je agresivan cin na biolosku raznolikost i 'prirodnost'.
da se razumijemo, ja volim suhozide, ali nekonstruktivne romanticarske akcije ne mogu podrzavati. suhozidi su infrastruktura, i kao takvu je treba promatrati.
u svrhu edukacije obavezno je naravno zastititi pojedina podrucja kao svojevrsne arheoloske sonde, ali represivno djelovanje na citavom podrucju pod odredjenom jurisdikcijom je previse. uostalom, sto je sa zapustenim suhozidima, onima o kojima se jednostavno nitko ne brine i koji se sami od sebe urusavaju. treba li pozvati na odgovornost i ljude koji su u vlasnistvu istih iako uopce ne obradjuju tu zemlju?
mislim da su nasi preci radili da bi mi na njihovim temeljima mogli nastaviti, a ne da romantiziramo njihov napor i zamrznemo vrijeme.
na temeljima starih rimskih i austrougarskih puteva nastajale su asfaltirane, upotrebljivije ceste. time se vise nego icim drugim iskazuje postovanje prema naporu predaka, jer se ono unaprijedjuje kako bi se danasnji zivot ucinio laksim.