Uz ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige Matica hrvatska i Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj priređuju predstavljanje knige

U organizaciji Grada Maloga Lošinja, Matice Hrvatske Mali Lošinj i Lošinjskog muzeja pri Pučkom otvorenom učilištu 11. listopada je u Palači Fritzy održana promocija knjige i otvorenje izložbe slika FUGA VUKOVARIANA.
Sudjelovali su autor poeme Andrija Vučemil i autor slika Josip Botteri Dini, te prof. Irena Dlaka i prof. Tomislav Gospodnetić. Izložbu je otvorio gradonačelnik Gari Cappelli.


Među primjedbama udruge Eko Kvarnera Cres – Lošinj na prijedlog novog prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja 26.10.2006. pisalo je i slijedeće: "Ostatak uvale Ružmarinke dodatno se devastira gradnjom ceste u zaštićenog obalnom pojasu, svega petnaestak metara od mora, prema naselju Kandiji čiji se MO već očitovao protiv nje jer je smatra životno i ekonomski neutemeljenom." Obrazložiti ću ovu tvrdnju budući da se komentarima na ovoj web stranici postavilo pitanje njene stručne utemeljenosti . . .
Vjesnik od 6. listopada objavio je komentar Vesne Kusin o Jadranu kao dijelu hrvatske prirodne, ali i kulturne baštine:
Čovječanstvo postaje sve zabrinutije za sudbinu svog matičnog planeta. Već godinama, od kad se nad njega nadvila opasnost učinka staklenika i globalnog zatopljenja, raspravlja o zagađenjima koje nužno treba smanjiti želi li se ovdje preživjeti. Protokol iz Kyota potpisalo je svega 35 zemalja među kojima nisu one najbitnije (potencijalno najveći zagađivači): SAD, Kina i Japan. No, klimatske promjene koje su sve očitije, vjeruju mnogi, prisilit će i te okorjele da izmijene svoja ponašanja. No, ni time opasnosti nisu smanjene. Ovih dana stižu brojna upozorenja neracionalnog ljudskog ponašanja, koja se odnose na mora koja su često shvaćana kao najveća otpadna kloaka. Priroda, naime, uzvraća udarac . . .
O razlozima i povodu nastanka ove web stranice te o značenju interneta za komunikaciju građana i lokalne vlasti Novi list je 20. listopada 2006. objavio razgovor sa Bojanom Genov, jednim od inicijatora njenog otvaranja.
Prijedlog plana prostornog uređenja Grada Malog Lošinja izvrgnut je na ovim stranicama brojnim kritikama. Neke od njih smatram umjesnim, neke neumjesnim i promašenim, no o tome ne želim polemizirati. Prijedlog plana smatram dobrim u cijelosti, a njegov kvalitet ocjenjujem na temelju ciljeva koji su u njega ugrađeni. Međutim, kompleksnost prostornog planiranja nameće brojne kompromise.
Posljednjih godina nekoliko je morskih područja proglašeno posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA). Ta područja, kako kažu smjernice Svjetske pomorske organizacije (IMO), zahtijevaju posebnu zaštitu zbog značenja njihovih ekoloških, društveno-ekonomskih i znanstvenih karakteristika koje se mogu ugroziti međunarodnim plovilima. Hrvatski i znanstvenici s norveškog Instituta Fridtjof Nansen utvrdili su da Jadran zadovoljava sve kriterije za proglašenje nekog područja posebno osjeljtivim morskim područjem . . .
Nastavi li se prekomjerni ribolov i zagađanje mora sadašnjim tempom, u idućih 50 godina nestat će sve vrste riba u svjetskim morima i oceanima upozorio je časopisu Science kanadski znanstvenik dr. Boris Worm. Nastavi li se prekomjerni ribolov, trend zagađenja okoliša i posljedično klimatske promjene, mnogi od sad živućih stanovnika ovog planeta bit će suočeni s mrtvim morima i oceanima u kojemu su gotovo sve vrste riba izumrle . . .
Donošenjem prostornog plana uređenja Grad Mali Lošinj će preuzeti izvjesne obveze prema onima kojima je urbanizirao sada neizgrađena otočna područja. Naime, svi koji na temelju plana dobiju građevinske dozvole mogu izgraditi svoje objekte i od Grada zahtijevati svu potrebnu komunalnu opremu, a kako se Grad donošenjem plana obvezao, investitori će s punim pravom zahtijevati da se obveza izvrši. Zapitajmo se na trenutak koja se pitanja tu otvaraju . . .
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...