Zašto Hrvatska ne može pobijediti drogu
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Razno
- Objavljeno Utorak, 23. 10. 2007.
- Administrator
Prema sadašnjim trendovima, u svakom će razredu svake godine jedan učenik završiti kao ovisnik. No prava epidemija tek slijedi s novim drogama, pisao je Jutarnji list u opsežnom napisu o problemu droge u Hrvatskoj krajem kolovoza 2007.
Jutarnji list: Droga - Zašto je Hrvatska ne može pobijediti
Nastave li se sadašnji trendovi zloporabe sredstava ovisnosti, svake će godine po jedan učenik iz svakog razreda u hrvatskim školama završiti kao ovisnik o ilegalnim drogama. Najviše će ih se “zakačiti” na heroin, a prema epidemiološkim pokazateljima - i trendovima koji su prisutni na zapadu već nekoliko godina, imat ćemo i sve više kokainomana, politoksikomana i osoba s psihijatrijskim dijagnozama kod kojih će se razviti ovisnost - tvrdi dr. Slavko Sakoman, voditelj državnog Referentnog centra za ovisnost.
Uz ovisnost o ilegalnim drogama, svaka dvanaesta osoba od generacije rođenih postat će ovisna o alkoholu, svaka četvrta o nikotinu, a znatan broj i o psihoaktivnim lijekovima.
Rezultat je to novinarskog istraživanja koje smo - na temelju različitih dokumenata Vlade, Službe za epidemiološko praćenje ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te u razgovorima s više od 25 stručnjaka i osoba koje su neposredno i posredno uključene u problematiku ovisnosti - provodili više od dva mjeseca.
Osnovni je razlog neuspješnog suzbijanja zloupotrebe droga u Hrvatskoj isti kao i svagdje u svijetu. Ono se smatra multidisciplinarnim problemom i ovisno o zemlji, izaziva jači ili blaži “fliper-efekt”.
U Hrvatskoj je problem prebacivanja odgovornosti relativno raširen. Samo su 2005. zbog predoziranja psihoaktivnim tvarima izgubljena 104 života, a lani je pokopano 90 ovisnika.
Zabrinjavajuće raste broj ovisnika koji nisu umrli od tzv. zlatnog šuta (predoziranja heroinom). Naime, sve je više onih - statističari to zovu “uzlaznim trendom” - koji umiru zbog prekomjernih doza heptanona u kombinaciji s alkoholom i/ili benzodiazepinima (apaurinima i sličnim psihotropnim sredstvima za smirenje).
Ovisnici - dok su u nekoj fazi liječenja, ne umiru od krijumčarenog heroina, nego od svoje legalno prepisane doze metadona koju “podebljaju” Heptanonom kupljenim na ulici. Dok za njim tragaju, trgnu koju s nogu, uz apaurin, da ih smiri, što često završi smrću.
Suzbijanjem zloporabe opojnih droga, što dočarava “multidisciplinarnost” problematike, u nas se bave ministarstva unutarnjih poslova, pravosuđa (represija), zdravstva i socijalne skrbi (kurativa i rehabilitacija), obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (prevencija i resocijalizacija), znanosti, obrazovanja i sporta (prevencija), Carinska uprava, Državno odvjetništvo, različiti vladini uredi, centri socijalne skrbi, županijski centri za prevenciju i izvanbolničko liječenje, bolnički odjeli za provedbu detoksikacije, i mnogo civilnih udruga koje s državom nisu u jasno definiranom odnosu.
Liječenje ovisnika jedini je javnozdravstveni problem o čijem rješavanju ne odlučuju prije svega stručnjaci, doktori medicine i specijalisti psihijatri ili psiholozi, nego političari, i to odlukama o usmjeravanju novca, iako se ovisnost prema manifestacijama smatra bolešću mozga, odnosno psihe.
To pravilo vrijedi u cijelome svijetu, a na neki je način i logično. Ovisnost je, naime, po mnogočemu specifična bolest. Osim što je kronična i recidivirajuća i što većina oboljelih ima još najmanje jednu psihološku ili somatsku dijagnozu koja joj je ili uzrok ili posljedica, posrijedi je bolest koja se liječi dugo, mukotrpno i, baš kao i rak, s malim postotkom stvarno i trajno izliječenih.
Dr. Slavko Sakoman, voditelj Referentnog centra za ovisnost u Vinogradskoj, ovako je objasnio problem: - Četvrtina ovisnika ostaje zauvijek izgubljena i ne može im se pomoći jer se do danas dostupnim metodama liječenja ne može zaustaviti progresija njihove bolesti. Polovica će ih život provesti u različitim omjerima faza apstinencije (uz lijekove za održavanje ili bez njih) i recidiva, a samo će se 25 posto stvarno izliječiti.
Naš posao nije samo otkriti tih 25 posto i posvetiti se njima, nego moramo, kao i kod svih drugih kroničnih bolesti, pomagati svima i time barem ublažiti posljedice te višestruko razorne bolesti. One koje će trajno izliječiti, naravno, ne otkrivaju lako. Rekorder po broju boravaka na Sakomanovu detoksikacijskom odjelu dečko je koji je ondje bio 12 puta. Svaki je put na odlasku medicinsko osoblje pozdravljao riječima: “Vidimo se brzo!” Ovisnost je bez iznimke povezana s kriminalom jer je posjedovanje svih supstanci - uključujući i pojedine lijekove ako se upotrebljavaju bez liječničkog nadzora, odnosno recepta - kazneno djelo.
Tu na red dolazi represivni sustav. Otkako se za joint može dobiti 3 godine zatvora (usporedbe radi, nedavno je jedan hladnokrvni ubojica osuđen na godinu i 4 mjeseca) MUP “bilda” statistike i doslovno zatrpava Državno odvjetništvo prijavama protiv ovisnika zatečenih pri konzumaciji ili u posjedovanju neznatnih količina droge.
Kriminalist Damir Maračić iz MUP-ova odjela kriminaliteta droga kaže da policija, naravno, radi opsežne akcije usmjerene većim krijumčarskim skupinama, ali da nije zanemariv ni postotak uhvaćenih mladih kozumenata marihuane jer ih se ranije uvodi u sustav (doduše, stvara im se i kriminalni dosje) i “spašava ih se od većeg zla”.
Inspektor Maračić priznaje da je sve više zapljena Heptanona, vrste metadona koji se našim ovisinicima prepisuje u fazi odvikavanja, a nekima i doživotno: - Heptanone plijenimo u svakom obliku, u originalnim kutijama, smrvljene s Cedevitom, u ”rinfuzi”.
Teško je utvrditi odakle dolaze. Imali smo slučajeve krivotvorenih recepata, provala u ljekarne, a bio je poznat i slučaj privatnog psihijatra iz Rijeke koji je ovisnicima prodavao Heptanone - nabraja Maračić i napominje da nerijetko i sami oboljeli od liječnika uspiju “nažicati” trajnu terapiju od 20 i više Heptanona na dan, a stvarno im je potrebno manje. Tako stvoren višak preprodaju po uličnoj cijeni od 100 do 150 kuna za 10 tableta.
- Pomnožite to sa 30 dana u mjesecu i dobit ćete prosječnu hrvatsku plaću - zaključuje Maračić.
Priznaje, doduše, da otkako je izgorjela spalionica otpada Puto, MUP nema ugovor ni s jednom spalionicom prikladnom za uništavanje zaplijenjene droge. Što s njom čine, gdje je skladište i kako tretiraju, nismo uspjeli doznati.
Naposljetku, osim što je ovisnost javno-zdravstveni, ona je i socijalno-patološki problem jer oboljeli, kako bolest odmiče, zapadaju u sve veće i teže financijske, obiteljske, poslovne i opće društvene poteškoće. Primjeri dviju majki koje su potrošile nekoliko godina da spase svoje sinove toliko su slični da ih, kako su nas zamolile, prikazujemo kao jednu. Prošle su državne sustave liječenja i kao opciju dobile metadone ili detoksikaciju na bolničkom odjelu. Uspjele su sinove izolirati i detoksicirati (jer nijedna terapijska zajednica ne prima ovisnike koji nisu “čisti”, a zakonski su spriječene provoditi farmakološki detoksikacijski program) te ih smjestiti u komune koje imaju ugovor s državom. Kad su odlučili napustiti komunu prije kraja programa, nisu ih pustile da se vrate kući, i to po savjetu terapeuta.
Tri četvrtine hrvatskih ovisnika, što je znakovit ali i zabrinjavajuć podatak, žive s roditeljima.
Statistike pokazuju da od prve konzumacije heroina do ulaska u tretman liječenja prosječno prođe sedam godina. A kao i kod svake kronične bolesti, što se prije otkrije, veće su šanse da se izliječi. Mozak osobe koja heroin konzumira sedam mjeseci lakše je “vratiti u normalu” nego ovisnika koji ga uzima sedam godina.
Najvažnije je - ali osobama koje vode politiku suzbijanja ovisnosti očito i najteže shvatiti - da je ovisnost kronična bolest, kao dijabetes, shizofrenija, osteoporoza, visoki tlak… Slijedom te logike, hoće li ovisnika najprije liječiti rehabilitirani ovisnik u nekoj terapijskoj zajednici - ili će po prvu dijagnozu otići liječniku, a onda uz nekog iskusnijeg u procesu liječenja učiti kako da održi apstinenciju i uđe u 25 posto onih koji bolest pobijede trajno i zauvijek, bez transfera na religiju, alkohol ili neko drugo psihostimulativno sredstvo?
Nažalost, zbog zbrke u terapijskim zajednicama koje nemaju ugovor s državom velik broj ovisnika nakon izlaska iz komune ipak ne uspije ući u 25 posto potpuno i trajno izliječenih. U nas to još, uz sve nacionalne strategije, akcijske planove i smjernice, nije potpuno regulirano.
Neven Ljubičić, ministar zdravstva i socijalne skrbi, izjavljuje kako bi se “trebala ojačati suradnja zdravstva, socijale i civilnog sektora”, no trenutačno za to nema konkretnog ni spremnog rješenja. Prema podacima HZJZ-a, što je jedina službena brojka za koju se možemo uhvatiti, u Hrvatskoj je lani na liječenju bilo 5611 heroinskih ovisnika, među kojima ih je 876 u tretman liječenja ušlo prvi put. No, to su samo oni koji su se prijavili u neki od državnih centara za liječenje ovisnosti odakle su podatke proslijedili HZJZ-u gdje je smješten Državni registar za ovisnosti.
Stvarnu brojku, neki kažu, dobit ćemo pomnožimo li postojeću s dva, a drugi pak tvrde s deset. No, zadržimo se na službenoj statistici. Osim ovisnika koji su se prijavili državi, ne postoji nikakva statistika o ovisnicima koji su se prijavili neposredno terapijskim zajednicama kojih je u Hrvatskoj gotovo 40 - premda neke od njih uopće ne zaslužuju taj naziv jer su posrijedi ili vjerske, sektaške organizacije ili udruge kojima treba besplatna radna snaga pa program predstavljaju kao “radnu terapiju” - pod ravnanjem ukupno 13 udruga, od kojih samo dvije (sa pet kuća čiji je ukupan kapacitet 129 korisnika) imaju status ustanova i uspostavljenu suradnju s državom. Za ostale se može reći da su u nekovrsnoj “sivoj zoni”.
Premda se načelno zna koliko je ovisnika ondje ušlo, ne zna se jesu li posrijedi već registrirani bolesnici ili dosad nigdje nisu bili evidentirani. Ne zna se ni koliko ih je i kada izašlo, a nije isto izađe li ovisnik nakon dva tjedna ili dvije godine. Još je gora situacija s ovisnicima koji u terapijske zajednice odlaze u Španjolsku, Italiju ili nekamo kamo ih pošalju roditelji. O njima nitko u državi nema pojma.
Dakle, jedina je dostupna brojka 5611 heroinskih ovisnika koji su lani bili na liječenju i nešto manje od tisuće novih heroinskih ovisnika u jednoj godini. S druge strane, u najnovijem izvješću State Departmenta za prošlu godinu stoji kako “hrvatske vlasti procjenjuju da je u zemlji 12 tisuća korisnika heroina”. To je, kaže profesor Sakoman, posve netočno jer je više od toga registrirano u državnom sustavu liječenja. Zvuči premalo, slažu se odreda svi s kojima smo razgovarali. Koja hrvatska obitelj nije čula za barem jednu u kojoj se netko drogira? Pogotovo u posljednje vrijeme kad to prestaje biti “tabu tema” i kad se ovisnost u obitelji više ne zataškava.
A stvaran je broj ovisnika najvažniji podatak. Bez njega je nemoguće procijeniti koliko će stručnjaka trebati za njihovo liječenje, kad se treba pripremiti za epidemijski bum i kakav će on biti. Programi koje imamo sada, čini se, ne prate ni postojeće ovisničke trendove, a teško je i zamisliti što će biti kad za nekoliko godina nahrupe svi klinci koji danas gutaju ecstasyje, “razbijaju” se speedom ili kakvom drugom sintetičkom drogom koje, potvrđuje profesor Zdravko Lacković, voditelj katedre za neurofarmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za razliku od heroina i morfinskih derivata koji mozak uništavaju polako i sustavno, to čine neposredno i izravno.
No, koliko je ovisnika trenutačno i koliko nam novca treba da bismo taj problem riješili? Odgovora ili nema ili je presložen da bi ga itko razumio, uključujući i naše sugovornike. Najjednostavnije: postoje bar dva paralelna sustava (a svaki se, naravno, grana u još nekoliko) - zdravstvo koje je zaduženo za liječenje, i socijala koja je zadužena za rehabilitaciju i resocijalizaciju. Farmakoterapija, naravno, ovisi o zdravstvu, a rehabilitacija (u koju dijelom spadaju i terapijske zajednice) pripada socijali.
Ovdje je važno reći da su pobornici farmakoterapije u liječenju ovisnosti u pravilu protivnici terapijskih zajednica (komuna) i obrnuto. Tihi rat koji međusobno vode rezultira golemim, katkad i nepremostivim jazom u liječenju ovisnika. Osnovni su elementi u liječenju ovisnika (čega se donekle, bez farmakoterapije, drži samo jedna ustanova s četiri terapijske kuće u Hrvatskoj) farmakoterapija (u svrhu detoksikacije i odvraćanja od osnovnog sredstva ovisnosti), psihoterapija, obiteljska terapija, edukacija i preodgoj (promjena tzv. ovisničkog stila življenja), socijalne intervencije, redovite provjere apstinencije kontrolom urina i terapija komorbiditeta.
Prema nekim teorijama, cilj multidisciplinarnog pristupa i jest u tome da se liječenje ne odvaja od rehabilitacije jer je tako uspješnost izlječenja mnogo veća. No ministar Ljubičić o tome i dalje govori u kondicionalu. Svake se godine iz državnog proračuna za prevenciju, liječenje i suzbijanje ovisnosti troše milijuni kuna, a posve je nemoguće točno izračunati koliko. Samo će se ove godine u te svrhe potrošiti više od 40 milijuna kuna.
Posljednji službeni podatak iz 2005. govori da je iz proračuna potrošeno gotovo 50 milijuna kuna (48,788.217,51kn), što je predstavljalo 8-postotni pad u odnosu na 2004., kad je iz državne blagajne na ime suzbijanja ovisnosti otišlo više od 54 milijuna (54,116.511,63kn). Iste je godine, 2004., zabilježeno najviše smrti od predoziranja - 108. Usporedbe radi, devedesetih se trošilo i do dvadeset puta manje, a epidemiološka je slika bila mnogo bolja: 1997. o heroinu je (registrirano) bilo ovisno 1886 osoba, a danas ih je 5611.
Državne se institucije na neki način time ponose. Ministar zdravstva Neven Ljubičić tvrdi da nije posrijedi stvaran porast ovisnika, nego je sustav “ojačao dovoljno da su ovisnici u njega stekli povjerenje i počeli se javljati na liječenje”. Znači li to da ih je 1997. bilo još i više, ali su, eto, neki umrli, a oni koji su preživjeli pokucali su na vrata državnih savjetovališta? Ili da se ranije nije ni moglo znati koliko je stvarno ovisnika kad nije bilo institucije kojoj bi se javili? Ovo drugo donekle je i točno.
Naime, tek su prije tri godine uspostavljeni županijski centri za prevenciju i rehabilitaciju ovisnika ušli u sustav Zavoda za javno zdravstvo pa su im se neki ovisnici počeli javljati. No, otići u taj centar u manjim je sredinama značilo pribiti se na stup srama odmah pokraj crkvenog zvonika. Posebno je to bolno ako osoba ima posao (a samo je 40 posto registriranih ovisnika nezaposleno). Problem je, međutim, što županijski centri još nisu potpuno ekipirani. U jednom nema psihijatra, u drugom psihologa, u trećem socijalnog radnika… Samo se u Zagrebu lani liječilo 1688 osoba, a njima se bavilo ukupno pet psihijatara.
I Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i predsjednica Povjerenstva za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, smatra da je više ovisnika u sustavu dobar pokazatelj jer “počinju liječenje, ulaze u tretmane, a na temelju toga možemo stvarati programe zapošljavanja i resocijalizacije”. Program zapošljavanja bivših ovisnika, naime, novi je projekt za koji će država ove i sljedeće godine izdvojiti ukupno 20 milijuna kuna proračunskog novca. Projekt resocijalizacije smišljen je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Vladinim uredom za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, civilnim sektorom, Zavodom za zapošljavanje i županijskim centrima za rad i socijalnu skrb. Glavni mu je cilj da ovisnici, nakon što se izliječe, odnosno postignu stanje stabilne apstinencije od droge (najčešće heroina), uspiju završiti školu, dokvalificirati se ili prekvalificirati te se zaposliti u struci (u idealnoj varijanti), i sve to bez zazora i predrasuda okoline.
Vladin je projekt dobro zamišljen i svakako je potreban, no da bi postao dostupan onima kojima je namijenjen i dostojan novca koji će se na njega utrošiti - sustav bi trebalo ojačati cijelim nizom, nazovimo ih, “dodatnih sadržaja”. Odnosno, da bespotrebno ne eufeminiziramo - potreban je sustav. Dr. Ljubomir Hotujac, od 2003. predsjednik Stručnog vijeća Vladina ureda za zloporabu opojnih droga, izvrstan je teoretičar koji priznaje da “narkomane niti voli niti u životu ima pretenzija s njima raditi”.
On tumači kako su u nas neki dijelovi liječenja ovisnika izvrsno razvijeni, dok neki uopće ne postoje, pa je nemoguće govoriti o sustavnom liječenju. Nedostaje nam, primjerice, prvi korak - outreach, odnosno infiltracija među ovisnike u svrhu privlačenja na tretman. Za taj oblik rada nismo čak našli ni hrvatsku riječ. Postoji, doduše, u Rijeci neki “drop-in” centar gdje ovisnici mogu prespavati (kapacitet je - dva kreveta), i to je sve.
Služimo li se, pak, udomaćenim terminima - prevencija, represija, liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija - shvatit ćemo kako represija i liječenje (farmakološko) donekle funkcioniraju, rehabilitacija se službeno svodi na samo dvije ustanove koje imaju ugovor s državom i donekle verificiran program, i to za ukupno 129 ovisnika, a prevencija i resocijalizacija slabo ili nikako. Slično tumači i Bernardica Juretić, žustra protivnica farmakoterapije i predstojnica Vladina ureda za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga. Juretić naglašava kako je “problem metadoniziran”, odnosno da psihijatrija preuzima vodeću ulogu u tretmanu ovisnika.
Tijekom studijskog putovanja u Njemačku, u sklopu CARDS programa, detaljno su nam prikazali kako kod njih funkcionira taj “krug”, od centara za mlade u kojima im nastoje pomoći u organizaciji slobodnog vremena, preko programa za privlačenje mladih ovisnika u sustav te multidisciplinarne rasprave o tome kako im pristupiti (naime, zbog rastuće politoksikomanije na zapadu su shvatili kako je potrebno razvijati tzv. “individualne planove” liječenja), preko toga u kakav ih tip ustanove uputiti, pa sve do toga kako im pomoći da nakon terapije pronađu posao ili barem ostanu u trajnom kontaktu sa socijalnim radnikom. - Multidisciplinarnost i individualan pristup su neizbježni želimo li pratiti trendove u liječenju. Ovisnicima se uglavnom bave psihijatri, a ne psiholozi i sociolozi. Mi smo trenutačno, u vezi s problemom ovisnosti, ondje gdje su Italija i Njemačka bile prije 15 godina - kaže Juretić te uporno ponavlja kako ured na čijem je čelu nema zakonskih ovlasti da bilo koji dio onog “flipera” opisanoga na početku “natjera” da doista i provede ono što je obećao, napisao i zacrtao u Vladinu Akcijskom planu za borbu protiv droge.
Novim se trendovima, priznaju sugovornici, nitko ne bavi. A to su sve niža dob konzumenata alkohola, amfetamina i drugih sintetičkih droga te, najgore od svega, dvostruke dijagnoze. Ovisnost je danas češće posljedica, a ne uzrok psihičkog poremećaja. U jednoj od svojih knjiga dr. Robert Torre, koji je u Hrvatsku uveo sustavno sastajanje anonimnih narkomana, navodi kako urbana mladež suočena s nizom psiholoških problema koje ne zna riješiti, poseže za drogama kao nekovrsnim “lijekom” jer im ublažava osnovne simptome koji, ne prepoznaju li se i ne liječe na vrijeme, mogu izazvati maničnu depresiju, bipolarni poremećaj, psihozu, pa čak i shizofreniju.
Da su na vrijeme otkrivene i liječene, sve navedene prihološke “nezgode” možda ne bi izazvale tako duboku ovisnost i napredak bolesti. Ti se poremećaji uglavnom liječe psihofarmacima koji nisu kompatibilni s drogiranim umom, osobito ako liječenje podrazumijeva i redoviti razgovor s terapeutom. Ali kako to ostvariti kad pet psihijatara u Zagrebu mora obraditi 1688 pacijenata? Usput rečeno, kad neki psihijatar dovede svojeg pacijenta do tzv. stabilne apstitencije (za to, naime, ne postoji jamstvo) tek tad može pristupiti liječenju njegove primarne, katkad i sekundarne, dijagnoze, dakle problema koji je okidač drogiranja. Kad bi postojao zakon o terapijskim zajednicama koji bi, umjesto sadašnje “glavarine” od dvije i pol do tri tisuće kuna po klijentu za ukupno 129 ovisnika, propisao i financirao zapošljavanje stručnog kadra (ovisnicima u komunama koje nisu ustanove bave se u najboljem slučaju rehabilitirani ovisnici), koji bi smio propisivati psihofarmake, a to su jedino psihijatri; kad bi se propisao terapijski program koji bi uključivao, osim radne terapije koja je najčešća, i individualne razgovore s terapeutom, izradu osobnog plana i ciljeva kojima će se baviti nakon izlaska iz zajednice ili izvanbolničkog javnozdravstvenog tretmana…, možda bi liječenje tada bilo učinkovitije.
I sad smo na području resocijalizacije. Netko, naime, treba pratiti ovisnika u apstinenciji, podržati ga, pomoći mu u svakodnevnim problemima s kojima se tijekom bolesti zaboravio nositi. To u nas ne postoji, bar ne u obliku koji je priznat na zapadu. Ovisnici se nakon izlaska iz tretmana (a neki se na bolničke odjele ili u terapijske zajednice vraćaju nekoliko puta) nemaju kome javiti. Uspije li projekt Jadranke Kosor, to bi moglo biti rješenje, ali samo parcijalno. Jer, neke od njih roditelji više ne žele primiti natrag u kuću, a projekt “kuće na pola puta”, gdje bi apstinenti mogli ostati neko vrijeme dok ne nađu posao i stan, u nas nije zaživio.
U vrijeme koalicijske vlade projekt je neko vrijeme funkcionirao, no vrlo je brzo ugašen iz nepoznatih razloga, kao i niz drugih projekata nevladina sektora, koji su ili izgubili donatore ili volju za bitku s državnom birokracijom i administracijom. Civilni sektor, naime, još nije uspostavio partnerski odnos s državom. Postoje dvije udruge koje imaju ugovor s državom, no ukupno je u Hrvatskoj registrirano 13 udruga s oko 40 kuća za rehabilitaciju. Ostalih 11, Cennacolo, Mondo Nuovo, Papa Giovanni, Reto, Remar, Teen challenge, TZ Narconon “Adriatic”, Zajednica Pet+, Tvoja staza, Put istine, ovise o donacijama ili klijentima naplaćuju boravak.
Civilne udruge, iako su prije državnih institucija uočile problem i počele ga rješavati, to su činile “svaka na svoj način”, neujednačeno i s različitim motivima. Činjenica je da nigdje u svijetu ne postoji poseban zakon o terapijskim zajednicama, ali nigdje ne postoji ni takav kaos kao u nas, gdje one koje nisu ugovorno vezane uz državu nisu dužne izvještavati o korisnicima, donacijama, financijskom poslovanju…
Problem nezakonski definiranih uvjeta za terapijske zajednice, karikirano, izgleda ovako: sjedne vas troje, napravite udrugu, a udruga napravi neprofitno dioničko društvo. Nađete neku livadu, donesete drva, i kažete da je to komuna. Pozovete ovisnike, naplatite im boravak, a oni vam u radnoterapijske svrhe izgrade brvnare s po nekoliko spavaonica, sanitarije, kuhinju, blagovaonicu… Za dvije godine zatvorite komunu i otvorite odmaralište. To se, naravno, nikada nije dogodilo, ali je po pozitivnim hrvatskim propisima posve moguće.
Postoji, naime, tip komuna koje svoje klijente “navlači” na rad, a novac ulažu u širenje biznisa. Drugi je tip komuna vjerski. Kraj Zadra postoji terapijska zajednica gdje je jedini dopušteni jezik talijanski. Oni koji ga ne znaju nauče ga u dvije godine, ali moraju ga naučiti i roditelji, odnosno oni s kime im je povremeno dopušteno razgovarati telefonom.
U jednoj drugoj komuni dani prolaze u molitvi. Ustanete i pomolite se da zahvalite Bogu što ste ustali (u žargonu ekipe koja je ondje provela neko vrijeme “molitva neumivenica”, jer vam je tek nakon toga dopušteno obaviti jutarnju higijenu), onda se molite prije doručka, pa malo pričate s terapeutom koji je najčešće rehabilitirani (dakle dugogodišnji član tog programa) ovisnik i koji vam pomaže da prebrodite krizu i uči vas kako se vratiti u svijet gdje đavao mami iza svakog ugla, kako mu odoljeti…
Ono o čemu svi najviše pričaju - prevencija, u nas je dugo živjelo samo kao program “športom protiv droge”. Cijela ideja projekta pada u vodu uzme li se u obzir statistički podatak da se 73 posto registriranih ovisnika prije nego što su se “navukli” aktivno bavilo nekim sportom. Kompetitivnost i imperativ uspjeha dovelo ih je u stanje u kojem su posegnuli za stimulansom.
Programi prevencije koji se trenutačno provode dobri su, no učinak će pokazati za najmanje deset godina. Do tada ostaje podatak da se 30 posto 15-godišnjaka najmanje jednom na mjesec napije zbog zabave, a gotovo ih je 90 posto do završetka srednje škole došlo u kontakt s nekom drogom ili osobom koja je konzumira. I na što se onda troše milijuni kuna? Na letke, promotivne materijale, putujuće autobuse s računalima (jedan takav koji kruži Hrvatskom stoji 2,5 milijuna kuna), psihofarmake, kazneno procesuiranje, vještačenja izuzete droge i kampanje.
Doznajemo da se priprema kampanja za - roditelje. Dr. Sakoman na to je reagirao ovako:
- Dosta je kampanjskog pristupa problemu koji treba rješavati sustavno. I doista, koliko još godina treba proći da bi se shvatilo da medijske kampanje ne daju željene rezultate? Veći je negativan učinak reklamnog slogana poput onoga “Jeste li danas uzeli svoju dnevnu dozu?” nego pozitivno smišljenog slogana iz kampanje protiv droge “Budi svoj - budi čist”. I, na kraju, kako bi javnost reagirala da je u zahodu nekog Doma zdravlja nađen mrtav dijabetičar ili visokotlakaš, a ne ovisnik s iglom u veni kao onaj mladić u Splitu?
● ZADNJI KOMENTARI
-
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.07.2026 15:16Radnik KriževciZnači ti si iz mjesta otkud je i najveći donator HDZ-u. To je križevačka tvrtka Radnik. Na stranački račun uplatila 26.000 eura, odnosno četvrtinu ukupnog iznosa. Na čelu Radnika je dugogodišnji HDZ-ovac Mirko Habijanec, koji je preko tvrtke izdašno i ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.07.2026 20:31Velikosrpski nacionalizamSrbija je u agresiju krenula s nacionalistički h, a ne komunističkih i partizanskih pozicija. Sa državne zastave je uklonila zvijezdu petokraku već 1991. ali zbog rata nije se stiglo socijalističke oznake ukloniti s tenkova, vozila, šljemova i vojničkih ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 18:31GostE moij predsjedniče JAVNO LEGLO,mislio sam da si malo kulturniji i zato ne uspijevaš sa tvojom inicijativom JAVNO LEGLO.Ljudi su te prepoznali i vide da na otok u Sveti jakov došao pandur kao što su bili panduri u Jugi.Ista kultura,isti jezik,isto ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 18:24Gost"Smrt Fašizmu,..."pro šlo je tvoje vrijeme.Poznat rukopis pa mi je smiješno da se uopće javljaš.Kako primijećujem kad te vidim po gredu,zašto nosiš dvije desne cipele? -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 17:04Ajmo, ajmo ******Pa onda vidi snimku kako marširaju. Skandalozna snimka iz Splita, više od stotinu navijača grmi u korteu: ‘Ajmo, ustaše!‘; Policija pokrenula istragu. Na početku kolone je nekoliko mladića okrenutih prema skupini navijača, a jedan od njih u megafon ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 10:21kukavni trol se anonimno kurčiDobro šupče anonimni, pa kako tebi tupanu objasniti, da ako nekog napadaš da se moraš predstaviti, a ne ćiriti iza dobro zatvorenih škura I još nešto šupče anonimni. Djelovanjem Inicijative, i to ne Križevaca nego Lošinja, i jednog Komunalnog redara ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 10:16Smrt fašizmu, Smrt HDZuTipično HDZovski, žele preuzeti sve poluge utjecaja i moći Straulino je fašista i ljudski otpad, kao i svi koji tvrde da je velikosrpska agresija bila koumnistička i partizanska. Nije došlo vrijeme u kojem će npismene opančarske fukare prepravljati ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 08:26ZabodaskiA što faćarite Štarulina koji se kao antifašist borio protiv partizana Draže koji su klali 1945.isto kao ovi u Srebrenici. Analizirajte malo zločine četnika Kardelja kojemu su naši vrli partizani dali kućicu na Koludarcu i Velebit kojemu su dali kuću ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
11.07.2026 22:25.....Inicijativa za legalnost Križevca. Ajde probaj tamo siliti pamet kao što pokušavaš na Lošinju. Mene bi bilo sram otići u Križevce i vikati nekome da je šupčina i govno. Sram te bilo. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
10.07.2026 14:02Ispravak netočnog ispravkaPitaš Banića što točno znade o Straulinu i da je negdje pročitao da je on bio fašistički diverzant i da to piše u Beogradskim arhivima pod pokroviteljstvo m komunističke partije Jugoslavije. Banić kao i mnogi drugi nisu morali kopati po beogradskim ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 19:54Straulino protiv partizanaOvo pljuvanje po partizanima liku treba da fašistički diverzant Stralino ispadne pozitivac jer je bio protiv partizana. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 14:40NOBA ja mislio da je NOB bio rat protiv nacističkih i fašističkih okupatora. I njihovih slugu Ustaša u NDH. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 13:58anonimni trolovi u napadu sa drekom u ustimaali tko su bili vaši partizani koji su klali i ubijali 1945,godine po Zagrebu i Zagorju i Sloveniji.Vaši partizani pod vodstvom vašeg druga Tita su ostavili grobove o kojima se nije smjelo pričati dok su vaši bili na vlasti i djeca su u školi učili o ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 08:18replikaKomunizam je bio velikosršska snage jer zločini nad Hrvatskim narodom su se vodili još od 1941.Koje tekovine NOB,NOB to je bio rat četnika protiv Hrvata.NOB nije nikada postojao nego samo četnički napadi nad Hrvatima sve do danas. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
08.07.2026 19:45......Ako si bio u Domovinskom ratu nisi se borio protiv komunista nego protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga, a za očuvanje tekovina NOB, t.j. partizana ! . -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 17:19ReplikaGospodine Baniću prtpostavljam da mislite na Straulina.A što vi točno znadete o Straulinu?Negdj e ste pročitali da je on bio fašistički diverzant i to piše u Beogradskim arhivima pod pokroviteljstvo m komunističke partije Jugoslavije,pro tiv koje ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 15:03.......Petre Baniću prestani vrijeđati Lošinjane a sada si počeo i članove Zajednice Talijana.Zajedn ica Talijana postoji davno prije nego što ste vi došli na otok i ponašajte se pristojno prema Lošinjanima koji su vas prihvatili kao dragog su otočana a ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 13:38a što reći?te nastaviti njegovati istinsku talijansku kulturu kao nezaobilazan dio identiteta našeg otoka. Molio bih autora članka da mi pojasni kako je organiziranje izložbe fašističkom diverzantu u Muzeju Apoksiomen, njegovanje istinske talijanske kulture? -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 10:32Di je tu demokracija?Bez namjere da raspravljamo, primjećujem da sastavljanje liste kandidata koja broji onoliko koliko se bira, nije u duhu demokracije čak ni da je sastavlja grupa članova, a ne pojedinac. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
06.07.2026 17:45ReplikaU ovom oglasu ima puno istine.Točno je puno toga što navodi Cavolo.CIL je udruga svih članova koji imaju želju da prihvate program rada Talijanske Unije.Talijansk a Unija je krovna organizacija u koju je uključena i CIL(Comunita degli Italiani di ... -
Odluka Gradskog vijeća kao dimna zavjesa
06.07.2026 09:38u laži su kratke nogeNa fejsu gradonačelnica kaže da se borila za građane i da Grad nije odlučivao o cijenama vode, a u zapisniku piše da je glasala za podizanje cijena vode. -
Odluka Gradskog vijeća kao dimna zavjesa
02.07.2026 17:17Zapisnik sa 80. sjednice skupštine društva Ponikve voda d.o.o.U zapisniku piše da su svi načelnici i gradonačelnici jednoglasno glasali za povećanje cijene vode. voda.ponikve.hr/.../... (https://voda.ponikve.hr/sites/default/files/dokumenti/skupstina-drustva-zapisnik/voda-zapisnik-80_0.pdf) -
Svaštara br. 2
26.06.2026 01:10Refreshing your outdoor hangout with high-quality blue stone tiles.Structural components have a strong effect on how any installation holds up. Some options provide a earthy look, while others focus more on solid performance. When planning a project, it helps to pair materials with how they will be used. Durable ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
16.06.2026 21:43TišinaŠta je, Arsene? Presušila inspiracija? -
Zemljovid afera
11.06.2026 09:51BučanjeInicijativa za legalnost Lošinj 29. svibnja u 16:39 · Podijeljeno s publikom Javno Lošinj je ustvari mali otok, te držim da je neobično da se ne zna prava istina o Bučanju. Ovaj tekst sa '' Volim Lošinj'', me je motivirao da demantiram tvrdnje, a ... -
Kult Agostina Straulina
08.06.2026 11:11Memorijal A. StraulinaMalo diskretnije nego prije,ali kult Agostina Straulina se nastavlja gajiti. Sada povodom regate krstaša Pesaro - Lošinj kao memorijal u njegovu čast. Na stranici Grada Mali Lošinj objavljen je opširan izvještaj da su Grad Mali Lošinj i Turistička ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
30.05.2026 07:27Klaunska poslaJadu nepismeni, da bi se nekome mogao narugati, treba imati barem zrno pameti. To je napisao neki klaun, nisam ja... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
29.05.2026 14:02...Pokušava pomesti pod tepih blamažu sa drvenim dječjim vrtićem koji košta kao Sv.Petra kajgana. Na fejsu su je neki ljudi masovno napali da je upropastila Unije, pa se jutros AK pokušala izvući nekim po običaju kvazi pojašnjenjem, nakon čega su je ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 15:50Pravi ili lažni tuljan?Jeli ovo poslao pravi tuljan ili mu se neko ruga
-
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 10:18Sunčana elektrana?Meni je nešto trulo u nedostatku prethodnih informacija, a onda odjednom obilazak sunčane elektrane na Unijama ????
ZADNJI KOMENTARI (desno)
-
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.07.2026 15:16Radnik KriževciZnači ti si iz mjesta otkud je i najveći donator HDZ-u. To je križevačka tvrtka Radnik. Na ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.07.2026 20:31Velikosrpski nacionalizamSrbija je u agresiju krenula s nacionalistički h, a ne komunističkih i partizanskih pozicija. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 18:31GostE moij predsjedniče JAVNO LEGLO,mislio sam da si malo kulturniji i zato ne uspijevaš sa ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 18:24Gost"Smrt Fašizmu,..."pro šlo je tvoje vrijeme.Poznat rukopis pa mi je smiješno da se uopće ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.07.2026 17:04Ajmo, ajmo ******Pa onda vidi snimku kako marširaju. Skandalozna snimka iz Splita, više od stotinu navijača ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 10:21kukavni trol se anonimno kurčiDobro šupče anonimni, pa kako tebi tupanu objasniti, da ako nekog napadaš da se moraš ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 10:16Smrt fašizmu, Smrt HDZuTipično HDZovski, žele preuzeti sve poluge utjecaja i moći Straulino je fašista i ljudski otpad ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
12.07.2026 08:26ZabodaskiA što faćarite Štarulina koji se kao antifašist borio protiv partizana Draže koji su klali ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
11.07.2026 22:25.....Inicijativa za legalnost Križevca. Ajde probaj tamo siliti pamet kao što pokušavaš na ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
10.07.2026 14:02Ispravak netočnog ispravkaPitaš Banića što točno znade o Straulinu i da je negdje pročitao da je on bio fašistički ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 19:54Straulino protiv partizanaOvo pljuvanje po partizanima liku treba da fašistički diverzant Stralino ispadne pozitivac ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 14:40NOBA ja mislio da je NOB bio rat protiv nacističkih i fašističkih okupatora. I njihovih slugu ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 13:58anonimni trolovi u napadu sa drekom u ustimaali tko su bili vaši partizani koji su klali i ubijali 1945,godine po Zagrebu i Zagorju ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
09.07.2026 08:18replikaKomunizam je bio velikosršska snage jer zločini nad Hrvatskim narodom su se vodili još ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
08.07.2026 19:45......Ako si bio u Domovinskom ratu nisi se borio protiv komunista nego protiv agresije udruženih ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 17:19ReplikaGospodine Baniću prtpostavljam da mislite na Straulina.A što vi točno znadete o Straulinu?Negdj ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 15:03.......Petre Baniću prestani vrijeđati Lošinjane a sada si počeo i članove Zajednice Talijana.Zajedn ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 13:38a što reći?te nastaviti njegovati istinsku talijansku kulturu kao nezaobilazan dio identiteta našeg ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
07.07.2026 10:32Di je tu demokracija?Bez namjere da raspravljamo, primjećujem da sastavljanje liste kandidata koja broji onoliko ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
06.07.2026 17:45ReplikaU ovom oglasu ima puno istine.Točno je puno toga što navodi Cavolo.CIL je udruga svih članova ... -
Odluka Gradskog vijeća kao dimna zavjesa
06.07.2026 09:38u laži su kratke nogeNa fejsu gradonačelnica kaže da se borila za građane i da Grad nije odlučivao o cijenama ... -
Odluka Gradskog vijeća kao dimna zavjesa
02.07.2026 17:17Zapisnik sa 80. sjednice skupštine društva Ponikve voda d.o.o.U zapisniku piše da su svi načelnici i gradonačelnici jednoglasno glasali za povećanje ... -
Svaštara br. 2
26.06.2026 01:10Refreshing your outdoor hangout with high-quality blue stone tiles.Structural components have a strong effect on how any installation holds up. Some options provide ... -
Guranje deve kroz ušicu igle
16.06.2026 21:43TišinaŠta je, Arsene? Presušila inspiracija? -
Zemljovid afera
11.06.2026 09:51BučanjeInicijativa za legalnost Lošinj 29. svibnja u 16:39 · Podijeljeno s publikom Javno Lošinj je ... -
Kult Agostina Straulina
08.06.2026 11:11Memorijal A. StraulinaMalo diskretnije nego prije,ali kult Agostina Straulina se nastavlja gajiti. Sada povodom regate ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
30.05.2026 07:27Klaunska poslaJadu nepismeni, da bi se nekome mogao narugati, treba imati barem zrno pameti. To je napisao ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
29.05.2026 14:02...Pokušava pomesti pod tepih blamažu sa drvenim dječjim vrtićem koji košta kao Sv.Petra ... -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 15:50Pravi ili lažni tuljan?Jeli ovo poslao pravi tuljan ili mu se neko ruga -
Samozadovoljavajuće Gradsko vijeće
28.05.2026 10:18Sunčana elektrana?Meni je nešto trulo u nedostatku prethodnih informacija, a onda odjednom obilazak ...
Komentari:
Ali bas me interesira zasto Bambusica uvijek sa sobom vodi casnu....otkrij nam tajnu goste.
Cugeri se nalaze ispred dućana na Zagazinama i tamo takoðer imaju drvene klupice ma kojima sjede, nalaze se ispred dućana kod stare autobusne i takoðer sjede na zidu, čak piju i ispred Konzuma i Jadranke. Nije mi jasno zašto je naveden samo jedan primjer osobe koja konačno nema utjecaja na to da netko uðe u dućan i izaðe van s pivom i popije je.
Nepotrebno je ponavljati već rečeno ali radi se o zakonodavstvu države koja mora regulirati ispijanje alkoholnih pića na otvorenom. To je pitanje ZAKONA jednako kao što je pitanje zakona pušenje u zatvorenim prostorima ili otvorena boca alkohola u autu (zabranjeno u nekim americkim saveznim drzavama).
Ne poznam "Bambusicu" niti znam tko je to ali stajem u obranu osobe koja se našla izdvojena u masi istih i koja nije kriva što je zakonodavstvo države lijeno u provedbi elementarnih propisa. Prozivanje vlasnike dućana jer prodaju piće osobama koje će možda to piće popiti baš odmah na izlazu je jednako kao i prozivati vlasnike kafića jer se u njihovim kafićima truju nepušači od strane pušača. Pa jesu li oni krivi što zakonodavac nije uredio to pitanje ili je kriva država?
Konačno, raspravljanje o tome tko si kim šeće po Lošinju i zašto je to baš časna sestra je potpuno nevažno za ovu raspravu. S kim šeće predsjednik upreve Jadranke kad se ispred dućana na Zagazinama okupljaju pijanci?
Kakve gluposti.