Prostorni plan // Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Subota, 10. 05. 2008.
"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".
OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE
Ivan Šugar
Uvod
Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.
Biljni svijet i njegove značajke
Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).
Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba i Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.
Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.
Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.
S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.
Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).
Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.
Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.
Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina) na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.
Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.
Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.
Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).
Zaključak
Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.
Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.
Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.
● ZADNJI KOMENTARI
-
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 14:30tko o čemu, zna seUsprkos svim tvojim višegodišnjim jadikovkama ja do dan danas nisam vidio niti jednu tvoju fotografiju bilo koje bespravne gradnje koju si snimio sa svoje male barke, a pogotovo ne nekakve Trasorke. Nikada nisam bio tamo, ne znam o čemu pričaš. Avionske ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 10:04NimnostSvoju kukavički anonimnost širiš i na one kojima ćeš pisati. A prigovaraš što na otoku nema aktivista. Prigovaraš anonimno. -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 09:10Stvarno?Zaista mislite da bi pisanje osobama koje ste predložili donijelo više koristi od pisanja onima kojima ja planiram pisati? I vi već znate da od nade da će o tim slučajevima pisati itko lokalan, nema ništa?! -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.03.2026 18:21...Optužiti IGH za nešto na kraju javne rasprave, za nešto što si mogao znati i prije početka javne rasprave, tj. samo mjesec dana prije, mi je sumanuto... očito je javna rasprava iskristaliziral a nešto što su ovi iza zatvorenih vrata muljali i pripremali ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.03.2026 17:38Jedno od ovo dvojePretpostavljam da se desile jedna od dvije moguće stvari: Netko je poslao predstavku u ministarstvo navodeći da je plan neprovediv ili štetan, pa je ministarstvo potiho reagiralo nekim upozorenjem. Ili su primjedbe u javnoj raspravi bile tako ozbiljne ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
03.03.2026 05:52...možeš pisati i Plenkoviću i onom njegovom bivšem glavnom državnom inspektoru koji je završio u zatvoru radi korupcije -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:35...Ukoliko neće biti odgovora, pisat ću gospođi V.M. iz stranke koja imenom asocira da bi ju ta tema trebala zanimati, te g. J.G. iz jednog portala koji se bavi tim temama. Jer ako na otoku zaista nema aktivista koje bi to zanimalo, legitimno je pomoć ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:23Jvn j dbrI još čekam da se osvrne na obalni potez Trasorka - Balvanida. Nije valjda da baš ništa ne vidi? Ja, vidim. A on? Itko? -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:12ZanimljivPisao je autor nekad izrazito negativno i o investitoru kakvog se samo poželjeti može. Naknadno na bilo koji način nisam mogao od njega (ali ni od "komentatora") izvuči odgovor na jednostavno pitanje - je li to što je pisao o tom investitoru istina ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 17:52Odgađanje problema do boljih vremenaPo izjavi IGH plan je bio spreman za raspravu još prošle godine u 5. mjesecu. To je bilo vrijeme izbora, pa je možda rasprava zato odgođenja, ali se nakon izbora mogla održati. A nije nego nakon nakon 8 ili 9 mjeseci. Meni je to sumljivo jer isto tako ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 16:09Objektivni navijačAutor navodi poznatu izreku: "tri puta mjeri jednom reži", koja upućuje na potrebu i nužnost provjere prilikom izrade bilo kakvog proizvoda. To vrijedi za stolare, ali ne vrijedi za prostorno planiranje na Lošinju. Prostor se planira bez ikakvih ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
01.03.2026 16:03ZNA SE tko će platiti.Hitno sazivanje izvanredne sjednice traži četvero članova Gradskog vijeća Malog Lošinja s nestranačke liste Marija Frankovića te jedina SDP-ova članica. Postupak VII. izmjena i dopuna Prostornog plana traje od 2019. godine. Ističu da je nakon višegodišnjeg ... -
Bez kormila, bez kormilara
28.02.2026 17:54Mislite da su takvi?Hvala što ste mom popisu lokacija dodali još toliko puno slučajeva o kojima samozvani "zaštitnici" okoliša, javnog dobra, obale... ne pišu ni slovca. Vaše objašnjenje da to ne spominju zbog sitnointeresne pašte, zvuči zanimljivo. -
Oktroirani mjesni odbori
28.02.2026 17:50?!?Ovim ste komentarom otkrili nemjerljivo veliko neznanje o financijama. "Besplatno" a račun "uvijek nekako dođe do vas"?!?! A do koga bi trebao, tko bi trebao plaćati za vaše "besplatne" stvari zbog kojih uvijek glasate za Nju? -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
28.02.2026 13:57Tko tu pije, a tko će platiti?Ako se u vrijeme prethodne vlasti HDZ-a odvijala prostorno devastirajuća gradnja, kako nazvati gradnju u zadnja tri mandata vlasti iste stranke. Nisam znalac problematike, ali dovoljno znam da budem zbunjoza nakon ove dvije vijesti u NL: *** Sedme ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 19:37...600? Ne valja ti matematika. Ako misliš da je umirovljenik samac koji iznajmljuje apartman u lošijoj poziciji od umirovljenika samca koji ništa ne iznajmljuje, onda je rješenje jednostavno. -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 14:27umirovljenica50 x 12 = 600 eura godišnje. Jedna prosječna mirovina pa ti zarađuj. Ima pravo na 10 bacanja kao kućanstvo pa će za goste dodatno plaćati. Mladi nezavisni vijećnici stali uz starog vijećnika (vidi sliku na otoci.net) i glasali za odluku starog direktora. -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 13:14...ako iznajmljuje onda nije jedini korisnik nego ima i neke goste koji prave smeće, a možda nešto i zaradi od tih gostiju, a možda joj i gradonačelnica vrati dio poreza -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 12:08umirovljenicaSmeće se najskuplje naplaćuje umirovljenici koja iznajmljuje jednu sobu ljeti ,a plaća 39 eura + PDV ljeti i zimi. -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 11:43...Prije nekoliko godina su pričali da će plaćati najviše oni koji proizvode najviše smeća jer je to pošteno. Po novom načinu obračuna gotovo sva kućanstva će plaćati fiksni dio 19 + pdv, jer je 10 otvaranja već uračunato u paušal. Znači, najveću cijenu ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 11:04Bolje da propadne selo nego običajiSmeće se najskuplje naplaćuje umirovljenici koja živi sama i nikome ništa ne iznajmljuje, i gotovo da ni ne proizvodi nikakav komunalni otpad. Čisti harač, 19 eura + PDV po glavi umirovljenika. -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 08:20važna temaOvdje je obrađena nevjerojatno "važna" tema za život, a u komentarima se raspravlja o smeću. -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 18:16Investitori planiraju prostorUpravo aktualno i u našoj maloj zajednici, naročitu u recentnom trenutku raskidanja ugovora za VII izmjene i dopune PPUG Mali Lošinj, a nakon provedenog Javnog uvida. IIz intervjua sa iznimnim arhitektom i čovjekom, Nikolom Bašićem:….”stih ija koju ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 16:01......A kako to dvorana odzvanja znatiželjom i promišljanjem o bilo čemu? Je li te objave sastavlja neka preemotivna umjetna inteligencija sa sklonošću pretjerivanju? -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 14:31...ni svi prosvjetitelji ovoga svijeta njoj ne mogu pomoći -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 14:07u očekivanju Godota????✨ Sinoć je u punoj kinodvorani Vladimira Nazora odzvanjala znatiželja i promišljanje o budućnosti! U organizaciji Rotary kluba Lošinj, Korado Korlević održao je iznimno zanimljivo predavanje na temu “Transhuman agenda , sljedećih pedeset godina” ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 13:50Otok debilnostija ne razumijem što se ovo dešava po ovom otoku debila, gradonačelnica opravdano ili ne, ali jednostrano raskine ugovor o izradi izmjene prostornog plana koji se čeka godinama, sazove novinare, to se objavi na ovih nekoliko smiješnih portala, i nakon ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 13:41Plsnski petljanacKakvo je to petljanje i šeprtljanje oko izmjena Prostornog plana? -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 05:14PovijestOvo je povijest našeg otoka i istina Pomorstvo i gospodarstvo Kapetan Petar Krešimir Ćužić – jedan od istaknutih lošinjskih kapetana i brodovlasnika u 19. stoljeću. Obitelj Cosulich – najpoznatija lošinjska brodarska obitelj; snažno utjecala na razvoj ... -
Bez kormila, bez kormilara
25.02.2026 17:32Plenki skuplja žetončićePlenković si je priskrbio još jednu ruku u saboru, ali sada žensku. Pored ostalog ima udio u kući u Malom Lošinju vrijednoj 450.000 eura i dodatne nekretnine na istom području procijenjene na 50.000 eura. Boška Ban. prima plaću od 3794 eura neto.
ZADNJI KOMENTARI (desno)
-
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 14:30tko o čemu, zna seUsprkos svim tvojim višegodišnjim jadikovkama ja do dan danas nisam vidio niti jednu tvoju ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 10:04NimnostSvoju kukavički anonimnost širiš i na one kojima ćeš pisati. A prigovaraš što na otoku nema ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
04.03.2026 09:10Stvarno?Zaista mislite da bi pisanje osobama koje ste predložili donijelo više koristi od pisanja onima ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.03.2026 18:21...Optužiti IGH za nešto na kraju javne rasprave, za nešto što si mogao znati i prije početka ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
03.03.2026 17:38Jedno od ovo dvojePretpostavljam da se desile jedna od dvije moguće stvari: Netko je poslao predstavku u ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
03.03.2026 05:52...možeš pisati i Plenkoviću i onom njegovom bivšem glavnom državnom inspektoru koji je završio ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:35...Ukoliko neće biti odgovora, pisat ću gospođi V.M. iz stranke koja imenom asocira da bi ju ta ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:23Jvn j dbrI još čekam da se osvrne na obalni potez Trasorka - Balvanida. Nije valjda da baš ništa ne ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 21:12ZanimljivPisao je autor nekad izrazito negativno i o investitoru kakvog se samo poželjeti može. -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 17:52Odgađanje problema do boljih vremenaPo izjavi IGH plan je bio spreman za raspravu još prošle godine u 5. mjesecu. To je bilo ... -
Lošinjske muke s planiranjem prostora
02.03.2026 16:09Objektivni navijačAutor navodi poznatu izreku: "tri puta mjeri jednom reži", koja upućuje na potrebu i nužnost ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
01.03.2026 16:03ZNA SE tko će platiti.Hitno sazivanje izvanredne sjednice traži četvero članova Gradskog vijeća Malog Lošinja ... -
Bez kormila, bez kormilara
28.02.2026 17:54Mislite da su takvi?Hvala što ste mom popisu lokacija dodali još toliko puno slučajeva o kojima samozvani ... -
Oktroirani mjesni odbori
28.02.2026 17:50?!?Ovim ste komentarom otkrili nemjerljivo veliko neznanje o financijama. "Besplatno" a račun ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
28.02.2026 13:57Tko tu pije, a tko će platiti?Ako se u vrijeme prethodne vlasti HDZ-a odvijala prostorno devastirajuća gradnja, kako ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 19:37...600? Ne valja ti matematika. Ako misliš da je umirovljenik samac koji iznajmljuje apartman ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 14:27umirovljenica50 x 12 = 600 eura godišnje. Jedna prosječna mirovina pa ti zarađuj. Ima pravo na 10 bacanja ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 13:14...ako iznajmljuje onda nije jedini korisnik nego ima i neke goste koji prave smeće, a možda nešto ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 12:08umirovljenicaSmeće se najskuplje naplaćuje umirovljenici koja iznajmljuje jednu sobu ljeti ,a plaća ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 11:43...Prije nekoliko godina su pričali da će plaćati najviše oni koji proizvode najviše smeća jer ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 11:04Bolje da propadne selo nego običajiSmeće se najskuplje naplaćuje umirovljenici koja živi sama i nikome ništa ne iznajmljuje, i ... -
Oktroirani mjesni odbori
27.02.2026 08:20važna temaOvdje je obrađena nevjerojatno "važna" tema za život, a u komentarima se raspravlja o ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 18:16Investitori planiraju prostorUpravo aktualno i u našoj maloj zajednici, naročitu u recentnom trenutku raskidanja ugovora ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 16:01......A kako to dvorana odzvanja znatiželjom i promišljanjem o bilo čemu? Je li te objave sastavlja ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 14:31...ni svi prosvjetitelji ovoga svijeta njoj ne mogu pomoći -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 14:07u očekivanju Godota????✨ Sinoć je u punoj kinodvorani Vladimira Nazora odzvanjala znatiželja i promišljanje o ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 13:50Otok debilnostija ne razumijem što se ovo dešava po ovom otoku debila, gradonačelnica opravdano ili ne ... -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 13:41Plsnski petljanacKakvo je to petljanje i šeprtljanje oko izmjena Prostornog plana? -
Javna rasprava - javno razotkrivanje
26.02.2026 05:14PovijestOvo je povijest našeg otoka i istina Pomorstvo i gospodarstvo Kapetan Petar Krešimir Ćužić ... -
Bez kormila, bez kormilara
25.02.2026 17:32Plenki skuplja žetončićePlenković si je priskrbio još jednu ruku u saboru, ali sada žensku. Pored ostalog ima udio ...
Komentari: