Izmjene plana su normalne, uobičajene i potrebne. Tu nema ničega spornog. Ali postupci izmjena trebaju biti utemeljeni na valjanom pravnom osnovu, u zakonitoj proceduri i transparentom postupku, a radi ostvarivanja principa zaštite javnog i pojedinačnog interesa. Izmjena koja se za narednu sjednicu Gradskog vijeća obrazlaže silom zakona koji nije na snazi i skrivanjem stvarnih ciljeva i razloga izmjena nije način promjene planova kako ga određuju odredbe i duh Zakona o prostornom uređenju ⮞
Prisjetimo se malo ljeta 2016. godine, mjeseca lipnja. Održana je sjednica Gradskog vijeća, a na sjednici rasprava o golfu na Mataldi. Tada su lošinjski gradski vijećnici većinom glasova usvojili prijedlog Podrške projektu gradnje golf igrališta na Mataldi u Punti Križa investitora Jadranka d.d. Vijeću se obratio i predsjednik uprave Jadranke Sanjin Šolić s tvrdnjom da nitko nema razloga za zabrinutost jer će svi imati priliku detaljnog uvida čim projekt bude gotov i da će se u izgradnju krenuti isključivo u suradnji s Gradom. Tako je izvijestio Novi list ... ⮞
Iz sadržaja prijedloga Plana gospodarenja otpadom za Grad Mali Lošinj nije moguće doznati kad će se što napraviti, kojim novcem i iz kojih će se izvora namaknuti taj novac, koji su preduvjeti stečeni, postoji li baza projekata, riješeni vlasnički odnosi, je li za koji od tih projekata aplicirano na natječaje EU. Pojedine tabele – koje bi trebale poslužiti tome da sadržaj bude što jasniji i preglednije prikazan - u svađi su s drugim tabelama, a ove pak s tekstualnim dijelom. Učinak pak brojnih tabela, nepregledno numeriranih poglavlja i česta upotreba glagola treba i procijenjeno je jest pomutnja i zametanje traga izgledima da će se malo što bitnoga dogoditi u gospodarenju otpadom slijedom ovog plana koji to nije ⮞
Medijsko forsiranje projekta rekonstrukcije Zračne luka Mali Lošinj ima zadatak oblikovati stav o prihvatljivosti investicije bez postavljanja suvišnih i logičnih pitanja o opravdanosti gradnje, čiji je stvarni interes investiranja, tko će to platiti, tko će plaćati održavanje, što je čija korist. Uz osnovno pitanje za gradonačelnicu - koja je uloga Grada u toj privatnoj investiciji ⮞
Godišnje rekapitulacije iz bilo koje i bilo čije perspektive obično se uljepšavaju najavama budućih grandioznih akcija / promjena / investicija pa su na tom tragu posljednjih tjedana zaredala razna obećanja. Većina njih odnosi se na izvjesnu komercijalizaciju javnih dobara, prirodne i kulturne baštine, prostora kao preostalog resursa, a sve u ime nekog manje ili više apstraktnog prosperiteta, piše portal H-alter ►
Kako Grad Mali Lošinj može primiti u vlasništvo nešto od nekoga tko nije vlasnik, hvaliti se tim poklonom i biti zahvalan donatoru? Pomorsko dobro kao opće dobro na kome nema mogućnosti stjecanja vlasništva, privatna tvrtka će predati u vlasništvo Gradu Malom Lošinju? Iako je to pravno i logički nemogući scenarij on će se stvarno dogoditi u Proračuna Grada Malog Lošinja za 2018. godinu. Jadranka hoteli će pokloniti Gradu Malom Lošinju pomorsko dobro i za to će dobiti zahvalnost gradske vlasti ►
Ovih je dana Lošinj obljepljen plakatima koji najavljuju skup pod nazivom Brak i obitelj u vremenu militantnog sekularizma, koji organizira Župa rođenja Marijina. U nazivu ove tribine sadržana je objeda da je sekularizam militantan, znači onaj koji je spreman sve rješavati borbom, odnosno vojnim sredstvima. Ono što je sigurno jest da ne živimo u vremenu militantnog sekularizma i da se u našem društvu baš nitko militantno ne zauzima za poštovanje ustavnog načela sekularnosti hrvatske države ►
Proces prostornog planiranja prema mišljenju županijskog Zavoda za prostorno uređenje treba biti skriven od javnosti, od lokalne samouprave, od predstavnika koje je imenovalo Gradsko vijeće da prati i sudjeluje u tom procesu, od imenovanog Odbora za prostorno planiranje, ali tvrtka Jadranka d.d. ne predstavlja nikakvu ugrozu procesu prostornog planiranja i ima povlaštenu poziciju u tome procesu ►
Premda golf nikad nije bio predmetom interesa lokalne samouprave, s oduševljenjem je podržana ideja o golfu na Mataldi, a s jednakim oduševljem je prepušteno županiji i investitoru da se dogovoraju kako god žele. U vezi s tim velikim, značajnim i rizičnim zahvatom u svome prostoru gradska vlast vodi politiku ne bi se štel mješati. No iako se ne miješa, Grad Mali Lošinj rado podržava što god županija i investitor dogovore ►
Inicijativa Čovjek po mjeri otoka zatražila je od Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, sukladno pravu na pristup informacijama, uvid u stručnu podlogu Programske osnove za planiranje zahvata golf igrališta, koja je izrađena u okviru 1. Faze izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Zatražen je i popis pravnih i drugih osoba kojima je stručna podloga dostavljena, s popratnim dopisom ►
26. listopada 2017. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi. Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca, i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje ►
Hrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle ►
Oko područja zvanog Čorba, inače dijela zaštićene Park – šume Pod Javori u Velom Lošinju, niknula je ograda s upozorenjima zabrane pristupa nezaposlenima, obaveze korištenja zaštitne opreme te opasnosti od visećih tereta. Na ograđenom dijelu zaštićena su stabla drvenim oblogama, a polako se povećavaju hrpe materijala od iskopa. Cijeli prizor zaštićenog šumskog sustava i vrijednog perivoja ukrašava i bager. Zanimljivost, da niti na jednom mjestu nije istaknuta uobičajena i propisana tabla s nazivom projekta, oznakama izvođača, investitora i nadzora potakla je traženje gradilišta.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...