Uz stalni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha, u sklopu 12. lošinjskih dana bioetike i ove će se godine održati Studentska bioetična radionica. Tema je Bioetika, ekonomija, politika, a bit će i okrugli stol o bioetici i teoriji zavjere, izvijstio je Novi list.
Trodnevni međunarodni interdisciplinarni skup, koji redovito okupi do stotinjak sudionika, i ova će godine biti mjesto dijaloga, razmjene ideja i rješenja, kao i predstavljanja recentnih bioetičkih izdanja, a jučer je s početkom u 21 sat Bioetički cafe ugostio nogometaša i publicista Ivana Ergića, a raspravljalo se o bioetici i sportu.
Prvog dana skupa, u hotelu Aurora održana je svečanost otvorenja prigodom koje su skup pozdravili i znanstveno nadahnuća u radu poželjeli predsjednik Organizacijskog odbora Ante Čović, Nada Gosić u ime Hrvatskog filozofskog društva, Lidija Gajski - Hrvatsko bioetičko društvo, Ružica Baumgarten - Grad Mali Lošinj, Nada Mladina - Bioetičko društavo BiH, Aleksandra Deanovska Trendafilova - Bioetičko društvo Makedonije, Veronika Szano - Bioetičko društvo Mađarske, Mislav Kukoč -Međunarodna federacijafilozofskih društava, svi jednoglasni u ocjeni da su Lošinjski dani bioetike dali i daju značajan doprinos europskom integrativnom konceptu bioetike.
(I. C. M.)
Komentari:
www.index.hr/.../672084.aspx
www.index.hr/.../672047.aspx
'Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica, časopisi o kojima je govorio ministar znanosti, spadaju među najizdašnije financirane hrvatske znanstvene časopise. Primjerice, Filozofska su istraživanja u razdoblju od 2007. do 2012. godine od MZOS-a primila ukupno 1,808.586 kuna, što ih čini najbolje financiranim časopisom iz humanistike, od kojega su bolje financirani samo jedan časopis iz prirodnih te dva časopisa iz biotehničkih znanosti.'
'No, čini se da Filozofska istraživanja i Synthesis Philosophica predstavljaju dobar primjer samizdata, fenomena raširenog u hrvatskoj akademskoj zajednici u kojem urednici objavljuju velik broj radova u časopisima koje sami uređuju. Tako su članovi uredništva ta dva časopisa u posljednjih petnaestak godina sami sebi objavili više od 100 radova!
Takvo postupanje, koje nije u skladu s dobrom uredničkom praksom u renomiranim znanstvenim časopisima u svijetu, mnogima je omogućilo napredovanje u akademskoj zajednici, stalan posao te za hrvatske prilike pristojnu i sigurnu plaću: ona se za docente kreće između 7000 i 9000 kuna neto, za izvanredne profesore između 9000 i 11.000 kuna, a za redovite profesore između 12.000 i 14.000 kuna. Primjerice, dr. Hrvoje Jurić izabran je 2008. godine za docenta na Filozofskom fakultetu isključivo na osnovi osam radova objavljenih u Filozofskim istraživanjima i Synthesis Philosophica'
Koja je informacija ovdje netočna?