»Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun« naziv je projekta kojeg u svojim lokalnim zajednicama provode Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te IDEM i ja iz Malog Lošinja. Partner na projektu je i islandska udruga Citizens Foundation, dok su suradnici Institut za javne financije i GONG. »
Projekt traje dvije godine, a provodi se u suradnji s upravama gradova Pule, Karlovca i Malog Lošinja.
Provedbu projekta, u trajanju od dvije godine, financira Europska unija putem programa IPA 2011 »Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj«.
Glavni cilj ovog projekta jest omogućiti građanima Pule, Malog Lošinja i Karlovca informirano i aktivno sudjelovanje u donošenju gradskog proračuna te nadzoru nad njegovim izvršenjem. Zato ćemo u sklopu projekta "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun" pokrenuti tri inovativne internetske stranice za prikupljanje proračunskih prijedloga građana Pule, Karlovca i Malog Lošinja. Ove će stranice omogućiti argumentiranu raspravu o proračunskim prijedlozima na vrlo jednostavan način te će građani moći glasati i dijeliti putem društvenih mreža prijedloge koje podržavaju. Prijedlozi građana koji osvoje najveću podršku bit će definirani kao proračunski prioriteti te će ih partnerske udruge proslijediti na očitovanje lokalnim vlastima. Na ovaj način građani će dobiti povratne informacije o prioritetnim prijedlozima koji će biti uvršteni u prijedlog proračuna.
Budući da konstruktivna participacija iziskuje aktivno, informirano i educirano građanstvo te kako bi prijedlozi građana bili što kvalitetniji, izradit ćemo i proračunske vodiče za građane te organizirati javne prezentacije gradskih proračuna, gdje će biti predstavljene mogućnosti za sudjelovanje građana u procesu donošenja proračuna.
Participativno budžetiranje je relativno mlad, ali vrlo popularan koncept. Nastao je 1989. u brazilskom Porto Allegreu, a u ovih 26 godina proširio se svim kontinentima, pa tako i Europom. Danas se proračuni na participativan način donose i u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Estoniji, Portugalu ili na Islandu, dok se u Hrvatskoj ovaj koncept tek treba razviti. Zasad je u široj javnosti odjeknuo tek primjer participativnog odlučivanja o pazinskom proračunu, kojeg je prošle godine u suradnji s Gradom Pazinom proveo GONG.
Otvaranjem lokalnih proračuna građanima želimo širiti i produbljivati demokraciju svojih lokalnih zajednica te približiti javne financije građanima te ih učiniti transparentnijima, što će umanjiti i mogućnosti za korupciju i klijentelizam. Drugim riječima, projektom "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun" želimo pridonijeti izgradnji zdravih temelja uzajamnog povjerenja građana i institucija lokalnih vlasti.
Iz zajedničke konferencije za tisak
gradonačelnika i predstavnice udruge IDM i ja
na radiju Lošinj - radio Jadranka
Komentari:
Ovi su do sada sve novce potratili a bome i se nahrapili dobre provizije, e sada je red da malo bude i pošteno ako ne može drugacije.
Kako to da se gradonacelnik spustio na razgovor sa Bojanom kada na tribini napustio skup pozivom svojih konjanika da napuste skup preteci i sa psovkama otišli na laganu manjadu.
Ovaj projekt ne da ne dolazi prekasno, nego je moguće reći da dolazi veoma rano. Sistem građanskog nadzora proračuna postoji u svijetu četvrt stoljeća, ali u Hrvatskoj je pionirski. Nekoliko je predstavnika različitih udruga iz Malog Lošinja kao i pročelnica za društvene djelatnosti bilo prošli vikend na seminaru na kojem smo čuli kako to rade u Kelnu, u Estoniji, u Mariboru i Pazinu, kao prvom gradu u Hrvatskoj koji ovaj način participiranja građana već provodi.
Bez obzira na sve kritike koje se mogu izreći gradskoj vlasti, valja pozitivno vrednovati da je Grad Mali Lošinj jedan od četiri grada u Hrvatskoj koji će na ovaj način omogućiti sudjelovanje građana. Nije se to dogodilo demonstracijama građana kao u Mariboru, koji su izašli na ulice, smijenili gradonačelnika i građanskim aktivizmom postigli kontrolu nad 5% proračuna.
Desilo se je prije kao u Kelnu ili Estoniji, gdje su vlasti zaključile da je korištenja znanja, ekspertize, motivacije i resursa građana pametno koristiti (ovaj je proces opisan poprilično ružnom rječju Crowdsourcing) te da je rezultat obostrano koristan.
Kako će izgledati lošinjski model još nije odlučeno. Alementi vrednovanja svakako će biti iznos, odnosno dio proračuna koji će gradske vlasti dati na upravljanje građanima, koji će glasanjem kreirati listu prioritetnih projekata. Element vrednovanja bit će i proces, odnosno koliko će građani biti stvarno u poziciji da autonomno i bez tuđeg uplitanja daju prijedloge te da glasaju za njih. Potpuno je jasno da će lošinjski model biti dobar upravo onoliko koliko se nas građana uključi u to i koliko predložene intervencije u proračun budu realistične, u korist zajednice, sukladne s propisima, ekološki prihvatljive.
Intervencije građana u proračun bit će moguće na dva načina. Jedan od njih je proaktivan, što znači da mi građani već sada pa sve do donošenja idućeg proračuna promišljamo koje su to komunalne potrebe koje bismo željeli zadovoljiti iz one sume koju Grad Mali Lošinj odredi za upravljanje građanima. Drugi način će biti primjedbe i prijedlozi na prijedlog proračuna kada bude objavljen. Taj će rok biti veoma kratak jer će prijedlog biti objavljen malo prije usvajanja. Zato će biti važno čitati već ovaj postojeći proračun i promisliti što je u njemu što mislimo da je previše, premalo....
Isto je tako jasno da tek trebamo naučiti što u proračunu može biti napadano, a koje su stavke fiksne, određene zakonima. Pomoć u razumijevanju lokalnog proračuna pružit će nam stručnjaci Instituta za javne financije, koji su naši suradnici u projektu i koji će voditi tribinu, koja će biti vjerojatno u svibnju.
Što bi trebali biti rezultati ovoga projekta? Aktivniji građani koji bolje razumiju proračun. Osim što vijeće nadzire izvršenje proračuna, činit će to i građani i vjerojatno će češće zaviriti u proračunske stavke. Imat će način na koji će to činiti. Jedan dio našeg novca bit će utrošen na komunalne potrebe koje odredimo sami, što jača poziciju građana. Gradskoj će upravi putem glasanja o predloženim projektima i primjedbi na prijedlog proračuna dolaziti najbolja moguća i najrealnija povratna informacija, što je nešto što se inače masno plaća, još od vremena kad su vladari imali dvorske lude da im kažu istinu o njihovoj vlasti pa do današnjeg vremena kada plaćaju skupa istraživanja javnog mnijenja, ankete i fokus grupe. Mi, građani i udruge, povratnu informaciju ćemo im dati rado i besplatno.
Lokalna samouprava će objavljivati prijedlog proračuna, a ne samo proračun kada već bude usvojen. Oni koji kreiraju web stranice Grada bit će prisiljeni razmišljati o tome kako da podatke učine lako dostupnima i razumljivima. Pogledajte stranice Grada Pazina, koje ću početi pokazivati mlađim srednjoškolcima kao dio građanskog odgoja, toliko su pregledne, razumljive, kreirane s namjerom da informiraju.
Ovim će projektom svi dobiti, sukladno tome koliko se uključimo i koliko vjerujemo da se stvari mogu mijenjati i unapređivati, a ne da su neumitne poput bure ili kiše.
Nitko ga nije vidio da je žvaku zaljepio za stolicu, nitko nije ćuo da je rekao pusti neka sere. Ovi od traga nisu vidjeli niti ćuli, a oko njega je samo bila njegova kamarila, ona se može kleti da je to kleveta, ne daj bože to njihov Kapelli nebi nikad uradio .
Udruga IDEM i ja nije sudionik, a neće dozvoliti niti da bude predmet birtijskog trgovanja i politika. IDEM i ja je građanska udruga koja novac koji dobiva iz proračuna itekako može opravdati svojim radom, cjelogodišnjim, svakodnevnim, stručnim, s velikim brojem korisnika i usmjerenim na javno dobro.
Kao udruga, IDEM i ja nije nikome niti koalicijski partner pa da mu za sve mora pljeskati i odobravati, a niti opozicija, koja želi sve napadati. Naša je udruga donijela stav da se ne slaže s pravcem razvoja Lošinja kakav se sada ukazuje (mada još nigdje nismo vidjeli razvojni dokument na kojem se temelji) i da će se angažirati oko unaprjeđenja procedura te za ekološka i dugotrajno održiva prostorna i razvojna rješenja, bez obzira na to tko zagovarao drugačija.
Istovremeno, ne vidimo niti jedan razlog da ne surađujemo s lokalnom upravom na različitim projektima, bilo da podižu kvalitetu života djece i mladih ili da unaprjeđuju položaj građana, njihovu informiranost i sudjelovanje u procesima koji ih se tiču te da ne kažemo u javnosti što smatramo dobrim.
Isto tako od pristojne vlasti u demokratskom i građanskom društvu očekujemo da neće biti odmazde za krimen mišljenja i govorenja niti za obavljanje temeljne uloge civilne organizacije, koja je da bude korektiv vlasti i javnih procesa. Želimo vjerovati da dodjela prostora i proračunskih sredstava za udruge nisu stvar privatnog odabira niti sredstvo pacificiranja udruga, nego da su rezultat primjene kriterija i rada stručnih tijela za procjenu (što bismo također voljeli vidjeti objavljeno na gradskim stranicama, kao što je na stranicama ministarstava i zaklada).
Uvjeren sam da će vrijeme pokazati jesu li dosljedni ili (i oni) okreću kapute kako vjetar puše.
Pa i Markić udruge (koje ti se svagdje pričinjaju) su isto udruge koje sišu proračun. A isto ne bih rekao da se ne radi o "tihoj" udruzi...
... i jadnog li savjeta, pa što nisi ti sa par "građana" osnovao firmu, podnio zahtjev za koncesiju i dobio koncesiju za Čikat pa ne bi morali čitati ovo kmečanje??? Kad si tako pametan???
mala je ..i vidi se samo kada već ulaziš..
Ok. Prihvaća mogućnost da sam pogriješio. Ipak otići ću i provjeriti osobno. Iz osobnog iskustva znam da je tabla o kategorizaciji tipizirana i standardizirana . Nesmije biti ni veća ni manja nego točno onakva kako kaže zakon. Izrađuje je samo jedna tvrtka u RH a izdaje ju na osnovu rješenja o kategorizaciji. .