Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta
/ 1
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Subota, 09. 06. 2007.
Putopisna reportaža o užicima pješačenja kroz netaknutu prirodu do vrha Osorščice s kojega se, kako je rekao Branko Fučić, pruža vidik na stvaranje svijeta. Objavljena je u Vjesniku 23. svibnja 2004., dakle tri godine prije nego se za taj jedinstveni vidikovac zainteresirala "društveno odgovorna" kompanija INA koja za sebe tvrdi da se pridržava načela stalne analize utjecaja na okoliš i usklađivanje sa zakonima i propisima o zaštiti okoliša te načela otvorenosti i dobre komunikacije s javnošću.
Pomisao na jadransko otočje u kontinentalaca obično priziva slike idiličnih uvala i lučica, ukratko morske sadržaje. No, upute li se na otok Lošinj, ljubitelje planinarenja i pješačenja očekuje iznenađujući izbor od nekoliko desetaka kilometara pažljivo održavanih planinarskih staza i uređenih šetnica. Umreženost puteva i staza obiluje različitošću terena, bogatstvom i raznolikošću šuma i bilja te intrigantnim povijesno-kulturnim zanimljivostima.
To je bio i jedan od razloga da se ovogodišnji Dani hrvatskih planinara (održani 14.-16. svibnja) organiziraju upravo na otoku Lošinju. »Privukla nas je ljepota otoka i planine Osoršćice«, objasnio mi je tom prilikom Alan Čaplar, urednik »Hrvatskog planinara«, i napomenuo: »Taj je slet po prvi put održan na jednom otoku čime smo ujedno željeli dati poticaj promidžbi spoja »planinarskog« i »morskog« turizma i time skrenuti pažnju na mogućnosti koje bi se u tom pogledu, kao suvremeni i tražen turistički sadržaj, mogle realizirati i na drugim otocima na kojima za to postoje uvjeti«.
Doista, pogled na šumovitu planinu Osoršćicu na otoku Lošinju izazov je na penjanje na njen vrh u svakog kome je bar malo planinarenja ušlo u krv, a takvih nas je danas posvuda i u svim životnim dobima. Mali Lošinj je glavna baza za planinarenje Osoršćicom, pa krenimo u ovom zapisu odande.
Planinarski put za cijeli dan hoda
Gledano iz malološinjske luke spram sjevera, planina Osoršćica se doima poput čunja, no dojam vara. Ona je zapravo zračnom crtom oko 12 kilometara dugi greben čiji se južni krak spušta do nekoć plodnog, a danas zapuštenog Ćunskog polja, nadomak lošinjskog zaljeva. Gotovo uzduž cijelog grebena proteže se planinarska transverzala s nekoliko priključaka čija su ishodišta u obroncima iznad prometnice Mali Lošinj-Osor.
Za one najambicioznije, a u dobroj kondiciji i primjereno opremljene, tour de resistance započinje kod mjestanca Ćunski, a završava u gradiću Osoru, ili obratnim smjerom. Za tu je avanturu potreban čitav dugi dan - oko osam sati hoda plus vrijeme za odmore i neodoljiva zastajkivanja za upijanje stalno mijenjajućih se panorama.
Neupadljivo označen odvojak početka staze s ceste kod Ćunskog je zapravo prodor kroz gromaču koja zakriva stari maslinarski put. Nakon kratkog uspona, stazom se uz suhozide naizmjence prolazi šumarcima zimzelena hrasta crnike, lovora, planikom i makijom obraslim ostacima maslinika i smrikom zaraslim pašnjacima. Na mojim prohodima proljetos pažljivo sam koračao da ne nagazim ciklame, ljubičice, poput potočnica nježne istarske zvončiće, ružičaste bušine i orhideje te usput brao slasne divlje šparoge.
Imenovano tek je djelić bogatstva otoka Lošinja od preko 1300 vrsta različitog bilja. Nije, međutim, sve elizijska idila. Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.
Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.
Kao što toponim kaže, položene i glatke stijene Počivalica su prikladno mjesto za odmor, ali i raskršće na kojem se s istočne strane na transverzalu priključuje zanimljiv planinarski put iz Nerezina preko Podgore.
Uspon do vrha Sv. Nikola iliti Sv. Mikul
Na zapadnu se stranu pak odande, kroz djevičanske šume četinjača, listopadne oaze i makiju, spušta staza do uvale Tomožina, zaštićenom Božjom rukom stvorenim lukobranom rta Kolo, koja odozdo vabi smaragdnom bojom. No, ovom iskušenju treba odoljeti, jer pred nama je dobra ura uspinjanja uzduž i između suncu izloženih, ponegdje monolitnih stijena i postranskih šumaraka stoljetnih borova i pinija - do vrhunca Sv. Nikola iliti, po domaće, Sv. Mikul.
Vidokrug pogleda na jug uspinjanjem se širi i produljuje preko dijelova grebena koje smo prehodali, Lošinjskog zaljeva, južnog kraka Lošinja te otoka Ilovika i biva sve uzbudljiviji pojavljivanjem obrisa prvih dalmatinskih otoka Silbe, Premude i Oliba te u morskoj maglici iza njih Kornata. Mirise tresetnih i rosnih biljaka ovdje zamjenjuje opojnost kadulje, mirte, majčine dušice, lavandule, oregana, smilja i sijaset drugog eteričnog i ljekovitog bilja raširenog pustopašinama i kamenjarima Osoršćice.
Dolaskom na vrhunac Sv. Mikul (558 m), panorama se pretvara u fantazmagoriju: kružni vidici na otočje prizivaju legendu o nastanku cresko-lošinjskog arhipelaga, u antičko doba zvanim Apsyrtides. Ukratko, u čak davnije doba na tim je nekim prostorima u zemlji Kolhidiji vladao kralj Eet, koji je posjedovao Zlatno Runo. Tog čudesnog blaga lukavstvom se dočepa namjernik-moreplovac Jason pri čem' mu pomogne u njeg' ludo zaljubljena Eetova kći Medeja. Za Jasonom i njegovim Argonautima u potjeru morem se dade Eetov sin Apsirt, no kad ih sustigne, Medejinom izdajom ga Jason ubije. Čarobnica Medeja potom raskomada bratovo tijelo te udove i dijelove razbaca po moru, a iz njih nastade 36 otoka, otočića i školja - arhipelag Apsirtide.
Bliža nam i stvarna povijest na ovom vrhu je majušna zavjetna Crkvica sv. Mikula, zaštitnika pomoraca i putnika, iz 14. stoljeća. Iz Nerezina - koje se na širokom, nekoć plodnom podnožju istočne strane grebena, priljubljene uz more, vide ko' na dlanu - dovde se može za uru i pol hoda doći prekrasnom planinarskom stazom. Do lokve za napajanje ovaca, na pola puta, staza se uspinje obroncima mediteranskog žbunja i eteričnog bilja, a odande do vrha vijuga borovom šumom. Pogled s Osoršćice - koji za jasnih dana nakon bure seže do Apenina, preko Istre do Dolomita i Julijskih Alpi, a za Kvarnerom do Risnjaka i Gorskog kotara te obuhvaća otočje sjevernog Jadrana i veličanstveni Velebit u cijeloj njegovoj duljini, erudit Branko Fučić jezgrovito je sveo na »vidik na stvaranje svijeta«.
Od Sv. Mikula se laganom polsatnom šetnjom kroz šumarke četinjara i hrasta medunca stiže do najvišeg vrha Televrine (589 m). No, s te se dionice usput može strmim puteljkom prikrasti spilji sv. Gaudencija kojemu legenda pripisuje činjenicu što na otocima Lošinju i Cresu nema zmija otrovnica, pravi razlog čemu znanost još nije uspjela dokučiti.
Seljački sin iz Tržića, nedaleko Osora, sv. Gaudencije postao je u 11. stoljeću osorskim biskupom. Kako se svađao s plemstvom i Osoranima išao na živce prodikama o njihovoj nemoralnosti, prognaše ga iz grada.
Amuleti protiv zmija otrovnica
Za vrijeme pustinjačkog života u spilji na Osoršćici prokleo je zmije otrovnice i otada ih na cresko-lošinjskom otočju više nema! (Umro je u Anconi, a kosti su mu u 13. stoljeću prenesene u Osor gdje se sada nalaze u sarkofagu u katedrali). Ako se tko uvuče u uzanu spilju, nije mu na odmet ondje u džep spremiti koji kamenčić. Otočki pomorci i putnici u daleki svijet stoljećima su to činili i kamenčiće iz te spilje nosili kao amulet protiv ugriza otrovnica.
Od Televrine, na koju se 1887. godine uz pompu i pratnju mnogobrojnih Nerezinjana popeo i prijestolonasljednik zle kobi Rudolf Habsburški, staza se spušta do planinarskog doma »Gaudent« (276 m), za što je potrebno oko uru i pol. Sa zapadne strane, na umirujućoj udaljenosti, do mora se obrušavaju sipine i klisure u čijem se sklopu nalazi Vela Jama, spilja u kojoj je obitavao prethistorijski čovjek. Nad vrletima kruže orlovi, a bjeloglavi supovi česti su posjetitelji s Cresa. Ova dionica puta postepeni je ulazak u sasvim drugačiji svijet: sjeverno lice Osoršćice surov je kamenjar izbrijan burom, ali omekšan mirisnim losionom od ljekovitog i eteričnog mediteranskog bilja.
Dom »Gaudent« iskupljuje svoju neuglednost mrzlim pivom, a nadasve vidikovcem s kojeg puca panoramski pogled na otočić Zeču, strmovite obale Cresa i na Istru. Visinski vidik na morsku razinu okoliša drevnog Osora (danas tek 80-tak stalnih stanovnika) - odavna svedenog na mrvice svoje moći i slave, ali još prkosnog u preostaloj monumentalnosti - pobuđuje pokušaj mentalne rekonstrukcije njegova tlorisa u antičko doba kad je sa svojih 20.000 stanovnika bio važan pomorski opskrbni centar Rimskog imperija.
Da bi se skratio otočjem zaštićeni plovni put, kroz prevlaku uz istočne bedeme Osora prokopan je morski kanal koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Otoci, međutim, ostaju povezani pokretnim mostom čije otvaranje i propuštanje plovila je lokalna atrakcija. Od planinarskog doma se za sat i pol lakog silaznog hoda, isprva planinskom stazom, a potom duž suhozida puteljcima koje su izhodali nekadašnji maslinari i ratari, stiže do autokampa pokraj osorskog pokretnog mosta tj. do konca (ili s te strane početka) transverzale.
Planinarenje po Osoršćici ne mora, dakako, biti cjelodnevna, tjelesno prilično zahtjevna avantura. Priključci na transverzalu i staze do Sv. Mikula, Televrine i doma »Gaudent« iz Nerezina i Osora nude raznovrsni izbor planinarenja i pješačenja - vremenski, po stupnju težine te po sklonostima prema pojedinom okolju. Ukoliko, međutim, polazište nije i mjesto povratka, potrebno je isplanirati povezujući prijevoz što u slučaju bar dva vozila ne predstavlja nedaću.
Učestalost autobusnih veza između Malog Lošinja preko Nerezina do Osora i obratno također je prikladno rješenje. Uz sjajan »Apsirtides« B. Fučića, zanimljivo i korisno štivo je »Cres i Lošinj - šetnja otocima, otočićima i hridima« Nadira Mavrovića. Za turističke informacije pogledajte http://www.tz-malilosinj.hr/.
Autor Zdenko Šulc
ZADNJI KOMENTARI
-
Tko su odgovorni?
05.12.2023 15:19► Je li postojao natječaj?Telegram se raspisao o problemu novca od EU dodijeljenog Geodetskom institutu bez natječaja ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
05.12.2023 13:32....Nikad nisam platio za tu karticu. -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 13:04Ažuriranje imenikaIzgleda nemoguće i da bi u imeniku gradske uprave na webu dugo bio naveden broj telefona i ... -
Prostor MO Ustrine
05.12.2023 12:05zabave i druzenjaNevjerojatno te tužno. Lijepih fešti smo vidjeli tamo. Ako stvarno ti ljudi stoje iza svega ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
05.12.2023 11:58Kartice za rampu na prodajuGdje se mogu dobiti kartice prema plaži u Ustrinama, mjesni odbor, gostionica? Pošto ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
05.12.2023 11:54Slijepa ulicaPrijaviti na više adresa, poslati raznim medijima (npr. Morski ili sl.)...nema koristi ... -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 11:19.......Mislio sam da je takvo što nemoguće. Prevario sam se. Ovo je screenshot od prije 2-3 minute ... -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 11:07Šablonski izričajiOvo njezino blebetanje ne sadrži ni poluinformacije . To je čista demagogija i afektiranje ... -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 11:05nesposobnost na najjačeA jučer, 04.12.2023. godine je na gradskom webu objavljen poziv na 21. (svečanu) sjednicu Gradskog ... -
Prostor MO Ustrine
05.12.2023 10:04HDZova prćijaKad je premijer slično kazao komentator je napisao članak Plenković šalje Daliju Orešković ... -
Prostor MO Ustrine
05.12.2023 09:36ZNA SEZNA SE s kim imamo posla. S filijalom stranke osuđene za kriminal. -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 09:20jako važnoA prije te vjesti javlja o proslavi svetog Andrije na Punti križa. -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
05.12.2023 09:09Besposlena Ana ...A na vrhu fejsa javlja senzacionalnu vijest da je upaljena prva adventska svijeća na trgu. -
Prostor MO Ustrine
05.12.2023 08:23Inspektorat, redari?Primjer vrijedan zapitati se da li uopće imamo posla s normalnim ljudima. Gdje je ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
05.12.2023 08:20Inspektorat, redari?Primjer vrijedan zapitati se da li uopće imamo posla s normalnim ljudima. Gdje je ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
05.12.2023 08:16Ne da nije stalo...Hej javnosti pa ne da nije stalo gradilište nego se još dovuklo mehanizacije. Radovi prema ... -
Prostor MO Ustrine
05.12.2023 08:03Nije pohvalno...Zgrada u vlasnistvu GRADA Malog Losinja u punom gradevinskom zahvatu bez potrebitih formalnosti ... -
Prostor MO Ustrine
04.12.2023 20:54.....Ti kao Plenković. Ako ti se ne sviđa, Gute Reise! Bis bald! Auf Wiedersehen! -
Prostor MO Ustrine
04.12.2023 20:38PROSTOR MO USTRINEPintarka, ako ti se ne sviđa u Ustrinama preseli i prodaj kuću -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
04.12.2023 16:53nepismenost na najjačeČak i srednjoškolci znaju da je uz objavljenu informaciju potrebno navesti i gdje se taj ... -
Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor
04.12.2023 14:56Novi izborni slogan: [GRAD KOJI VOLI RAZGOVARATI]Prije par dana slikala se gradonačelnica s ministricom turizmada bi na fejsu napisala Danas ... -
Satirički prilozi
04.12.2023 14:34Viva ItaliaDa li je istina da je Cappelli zavikao Viva Italia Viva Lussino bez da je spomenuo i zavikao ... -
Nagradom po glavi
04.12.2023 12:23Kozmetika lica lokalne politike i zarobljavanje institucijaPrije tri godine sam o Aninom predizbornom šopingu jedne od nagrada koje krčmi portal ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
04.12.2023 11:39Nema opravdanjaNikakav omjer ne opravdava tvoje ispade i sustavno skretanje rasprava na svoju virtualnu ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
04.12.2023 11:14...Koji put sam imao nešto grublji nastup ali omjer kad sam ja to napravio prema onome kad sam ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
04.12.2023 10:37'Besposlen pop jariće krsti' ili ...Bit će zanimljivo vidjeti hoće li u toj zbirci biti i primjeri kako h.t. sam nije poštovao ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
04.12.2023 10:15...Admin je opet obrisao sve što sam napisao. "Članak" i "komentatori" djeluju kao jedno, nema ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
04.12.2023 08:10PametovanjeIma saznanja a ne prijavljuje. A može i anonimno. Tuđim nježnikom bi gloginje mlatio. A ... -
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
03.12.2023 18:29LjigaOn se nada da će netko vaditi kestenje iz vatre da on ne opeče prste
-
Kad pravna država utihne dogode se Ustrine
03.12.2023 17:53NEĆENadam se da će se u jednom od sljedećih članka obraditi bespravno sagrađen mol u Vinikova i ...
Komentari: