Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".

  OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE

 Ivan Šugar

  Uvod

Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.

Biljni svijet i njegove značajke

Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).

Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba  i  Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.

Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.

Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.

S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.

Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).

Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.

Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.

Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina)  na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.

Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.

Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.

Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).

Zaključak

Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.

Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.

Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.

 

 

 

 

 

 

Komentari: 

0 0 # Mateja 2009-11-28 23:15
:-) :-) :-) ovo vam je odlićno :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P :roll: :roll: :eek: :eek: :zzz :zzz :sigh: :sigh: :-? :-? :cry: :cry: :sad: :sad: :-x :-x :-x
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # HAHALAURA 2009-11-28 23:17
HVELA...PUUSA :-) :D ;-) 8) :P :roll: :eek: :zzz :sigh: :-? :cry: :sad: :-x :-) :-) :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P dD
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Primjedbe na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

    Astykew 04.08.2021 23:56
    Onion sites wiki Tor
    Exclusive to the volim-losinj.org DARKNET - Directory onion web addresses in tor browser ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Muflon 04.08.2021 18:42
    Sad više nije bitno
    Nije bolji ni aktualniji ni fejs HDZ Mali Lošinj @LosinjHDZ · Politička organizacija.
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    asd 04.08.2021 17:13
    Gluvarenje
    Nedićev fejs mi više sliči fejsu nekog Kučićkinog poltrona nego zamjenika gradonačelnice. Još ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    ma kuš na me 04.08.2021 16:39
    radio ne radio svira ti radio
    Odgovori gradske uprave u toj emisiji u pravilu su basnoslovni, uvreda za inteligenciju ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Anka 04.08.2021 16:06
    ....
    Jedan od tih spavača još uvijek misli da je zamjenik gradonačelnice. Nikako da ažurira ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    gost 04.08.2021 15:57
    ZAJEDNO
    Portal nije važan, ali slike su nezaboravne. Meni je ipak najbolja ova zbog razotkrivanja skrivenog ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    gost 04.08.2021 14:07
    Invazija na javne površine
    Postoje tri vrste lokalnih medija. Jedni ne grizu ruku koja ih hrani, drugi su umiljati ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Magda 04.08.2021 13:59
    Hahaha
    Hajde još stoput stavite iste slike, iste komentare. Ajde malo onu sliku s misicom. Pa malo ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Tovar 04.08.2021 09:38
    Jahači apokalipese
    Poslovođa je hadezejcima valjao za objavu na službenoj gradskoj stranici, ali ne i za FB ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    FF 03.08.2021 21:04
    kako ide ona pjesma?
    u stvari, svi su oni tu sasvim slučajno, kao da ih je voda donijela, a na isti način će ih ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    gost 03.08.2021 16:58
    Fantastična četvorka
    Filip nije glavni urednik. On je samo poslovođa. Glavni urednik je Butković, a Kučićka ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Luzer 03.08.2021 15:23
    Lučka uprava
    A di je glavni urednik svih ovih problema??Filip e,javi se!!
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Dodo 03.08.2021 14:42
    Ajmo reći gradonačelnica
    Novac dobiven od Eu se morao negdje ulupati, a gradonačelnica Malog Lošinja Butkoviću nije ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Licemjer 03.08.2021 13:43
    ...
    Za što ga ja to točno klevećem?
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    gost 03.08.2021 11:58
    Hm...
    To su teške optužbe koje bi se mogle okarakterizirat i kao kazneno djelo klevete. Nadam se ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Licemjer 03.08.2021 11:14
    ...
    Umjesto da se zahvaljujete Vedranu, zahvalite se tko mu je već platio mjenjanje krova i ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Vedrane hvala Ti 03.08.2021 10:16
    Glas otoka
    Srećom imamo lokalni nezavisni portal i perjanicu objektivnog Novinarstva, jedini iza kojeg ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Spavačica 03.08.2021 06:27
    Spavač
    Zar nije jedan od tih spavača ili spavačica postao novi direktor Crvenog križa ?
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Simon 02.08.2021 21:12
    Lokalci
    A što reći o lokalnim "izvorima informacija" koji daju promociju razno raznim HDZ spavačima ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Kapetan male barke 02.08.2021 14:37
    pomrčina zdravog razuma
    Evo što dobiješ kad jednu glupost pokušaš opravdati, pa nastaviš izmišljati nove gluposti koje ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    ZeZ 02.08.2021 12:49
    12 godina statiranja
    A što očekivati od magistre ekonomije kojoj je trebalo 12 godina da stekne diplomu, a jedino ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Kad je bal, Nek je bal 02.08.2021 09:53
    Lošinjski Obrovac
    Koliko je gradonačelnica sposobna u vođenju investicija vidjeti smo u prošlom mandatu kada ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Jumbo 02.08.2021 08:39
    Mrtvaška: Politički pamfleti i lažna obećanja
    Umrtvljeni lokalni mediji ne donose vijesti koje smetaju lokalnim šerifima i šerificama.
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 16:57
    Primjeren komentar
    HDZ-ov privatni bal vampira i samopromocija Velikog vođe i njegovih kokošara pa nije ni ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Bruno 01.08.2021 16:04
    i ja sanjam svaki dan
    Sanjam kako brzobrodskom linijom doći u neko normalno vrijeme u Rijeku kao županijsko ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Žuja 01.08.2021 11:13
    Bravo za ništa
    Hvalit će se isto kao prije zadnih izbora "ostvarili smo sve što smo najavili" iako Lošinj ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Lino 01.08.2021 10:15
    sanjam svaki dan
    Zanima me hoće li se nakon izgradnje pristništa na Mrtvaški gradonačelnica hvaliti kako je ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 09:49
    Mala zemlja za velike hvalisavce
    Na spajanje Pelješkog mosta pozvan i predsjednik HDZ-a BiH. Predsjednik Republike Hrvatske ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    TT 31.07.2021 17:37
    ...
    Istina je da je njena nepismenost neupitna. Jer, tko bez titlova ne može pratiti sam sebe ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 31.07.2021 13:33
    Ana je nevina
    Istina je da je pismenost Ane Kučić upitna. Tko bez blesimetra ne zna suvislo govoriti ...