Prostor je načet izgradnjom ceste i postavljanjem antenskog sustava, investitor kojih je INA, a po Prostornom planu Malog Lošinja planira se izgradnja žičare, rečeno je na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja" izvješćuje Novi list. Za Osoršćicu ćemo pokrenuti postupak proglašenja zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika. O zaštiti ovog, po bio-raznolikosti i hidrogeološkim značajkama, izrazito vrijednog prostora govori se još od 1960. godine, ali to do sada nije realizirano, što znači da je Osoršćica sada otvorena za investitore.
Za Osoršćicu ćemo pokrenuti postupak proglašenja zaštite u kategoriji zaštićenog krajolika. O zaštiti ovog, po bio-raznolikosti i hidrogeološkim značajkama, izrazito vrijednog prostora govori se još od 1960. godine, ali to do sada nije realizirano, što znači da je Osoršćica sada otvorena za investitore.
Prostor je načet izgradnjom ceste i postavljanjem antenskog sustava, investitor kojih je INA, a po Prostornom planu Malog Lošinja planira se izgradnja žičare, kazala je predsjednica cresko-lošinjskog ogranka Udruge Ekokvarner, Andreja Gregorina, na tribini pod nazivom Osoršćica - vrijednosti i budućnost, a koja je u organizaciji Centra za zdravo odrastanje »Idem i ja« održana u Domu kulture. Tribini je prisustvovalo šezdesetak građana, a uvodne riječi uz Gregorinu dali su botaničar prof. dr. Ivan Šugar i ornitolog dr. sc. Goran Sušić.
Šugar je naglasio veliku botaničku vrijednost Osoršćice na kojoj raste 730 od ukupno 1.110 biljnih vrsta koliko ih je registrirano na lošinjskom području te je iskazao potrebu njenog očuvanja. Postavio je i pitanje izgradnje žičare te zaključio da će to dovesti dizalice, cement, rovokopače, a da je za valorizaciju dovoljno uspostaviti put do vrha pa će u šetnji njime ljudi više uživati i u pravom smislu upoznati ljepotu prirode.
Dr. sc. Goran Sušić kazao je da se i u ovom slučaju radi o tome, da li će izbor biti da se do novca dođe na lakši i brži način ili će se izabrati teži put koji će prihod ostvariti kroz dugoročno planiranje. Izgradnjom hotela na brži način investitor ostvaruje prihod, koristi ima i lokalna zajednica, ali dugoročno to nije dobro već se radi o kopiranju modela koji su se u mnogim sredinama pokazali pogrešnim, npr. u španjolskoj Mallorci, koja nas sada upozorava da ne ponavljamo takve greške. Sušić je istaknuo da se ne radi o protivljenju gradnji u turizmu generalno, već da se vodi briga kako bi se sačuvali otočni biseri, a jedan od njih je i Osoršćica.
U raspravu se uključio zapovjednik lošinjske Javne vatrogasne postrojbe Boško Rilak navodeći da vatrogasci upravo stvaranjem protupožarnih puteva štite veće šumske površine od nestajanja, sprečavajući širenje požara. Spomenuo je i uvođenje komisije koja će određivati trase protupožarnih puteva, a u kojoj bi bili i predstavnici eko-udruga, što je posebno pozdravio dr. Sušić, navodeći primjer s creske Tramuntane, gdje je protupožarni put probio rimsku cestu, gromaču, a srušeno je i nekoliko starih hrastova, a da nije odobreno čak ni postavljanje rampe na početku tog puta. Bolto Gaberšek iz Planinarskog društva kazao je da se bager i dalje nalazi na Osoršćici kako bi dovršio uklanjanje otpada nastalog izgradnjom puta prema antenskom tornju.
Bojana Genov u ime organizatora zaključila je tribinu poručivši da bi izgradnja žičare na Osoršćici bila katastrofa, a da Lošinj treba privući goste koji će biti voljni doživjeti ljepote otočne planine uspinjući se na nju pješke.
Tribini su prisustvovali i gradnonačelnik Gari Cappelli, pročelnik Mario Hofman, gradski vijećnik Franko Vodanović te predsjednica gradskog odbora za okoliš Đurđica Mršić.
Komentari: