Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja izdavač je kalendara za 2011. godinu u kojemu je na likovno dojmljiv način istaknuo povezanost ljudi i drveća stopivši fotografije djece i mladih sa stablima koje nalazimo na Lošinju. Šmrika, datulja, lovor, crnika, planika, mogranj, mirta, smokva, mandarina, maslina, limun i alepski bor obilježavaju mjesece 2011. godine koja je proglašena za Međunarodnu godinu šuma kako bi se pozvalo na poštovanje prema šumskim ekosustavima i njihovoj važnosti za opstanak planeta.
Centar za zdravo odrastanje poziva kalendarom na sadnju stabla u svome vrtu ili nekoj drugoj prikladnoj površini i to upravo onih vrsta koje trebaju onoliko sunca, vode i hraniva u tlu koliko im nudi prirodni okoliš otoka Lošinja.
Fotografije djece i mladih nastale tijekom aktivnosti Centra za zdravo odrastanje, smještene ispod, na, pored i isprepletene sa granama, lišćem i plodovima lošinjskih stabala pokazuju ne samo međuovisnost i povezanost budućnosti ove djece sa očuvanim prirodnim resursima, nego i usmjerenost odgojno - obrazovnog programa Centra na očuvanje okoliša i prirode.
Kalendar je likovno oblikovala akademska slikarica Manuela Vladić Maštruko, a još uvijek se može dobiti u Centru za zdravo odrastanje. Izdan je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. Međunarodnom godinom šuma s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma
Jedno stablo s površinom lišća od stotinu i pedeset kvadratnih metara za sto godina proizvede kisika koliko je čovjeku potrebno za dvadeset godina života. Stabla su dugovječna, neka žive i nekoliko tisuća godina, pa samo jedno stablo može namiriti potrebe za kisikom nekoliko generacija, a tijekom svoga života uskladištiti tonu ugljičnog dioksida.
Šume povoljno djeluju na regulaciju klimatskih prilika, pročišćavanje voda, sprječavanje erozije i gubitka tla. Šuma je savršena ekološka tvornica, ali i idealno stanište za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka. To je također životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Osamdeset posto biološke raznolikosti planete nalazi se u šumama.
U ranoj ljudskoj povijesti prema drveću se odnosilo kao prema posebnim bićima. Smatralo se da drveće utjelovljuje dušu, pa su ljudi prinosili žrtve duhovnoj prisutnosti koja prebiva u stablu. Mnoga drevna vjerovanja nosila su, premda prožeta prividima i predrasudama, vrijedna kolektivna iskustva o prirodnim temeljima života i o značaju okoliša kao vrela fizičkog i duhovnog preporoda.
Svake godine nestaje oko trinaest milijuna hektara pod šumama. Četvrtina šuma, nestalih unatrag deset tisuća godina, uništena je u posljednjih trideset godina. Stabla se sijeku zbog pojačane potrebe za drvenom građom i gorivom te za dobivanje površina za rudarenje i poljoprivredu. Na nestanak šuma utječu i klimatske promjene, poplave i odroni zemlje te veliko ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu, što uzrokuju neumjerene ljudske djelatnosti i pomama za profitom. Prirodnih netaknutih šuma preostalo je u Europi tek tri posto.
Dolaskom jesenskih dana vrijeme je za sadnju stabla u svome vrtu ili na nekoj drugoj prikladnoj površini. Vrste predstavljene u ovome kalendaru trebaju upravo onoliko sunca, vode i hraniva u tlu koliko im nudi prirodni okoliš otoka Lošinja.
O Međunarodnoj godini šuma na stranici Ministarstva



Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari: