Umjesto da se u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i građanima Hrvatske povećavaju prava na nepristranu provjeru (ne)zakonitosti rada državne uprave i osobito policije, Prekršajnim zakonom ta su prava smanjena, piše LiderPress.
Suhoparnim pravnim rječnikom rečeno, u slučaju kad ovlašteni tužitelj (porezni ili devizni inspektor, policajac ili bilo koji 'ovlašteni tužitelj') izda obvezni prekršajni nalog (čl. 239. Prekršajnog zakona), a okrivljenik uloži prigovor, provodi se žurni postupak (čl. 221.) u kojem sud, ako okrivljenika smatra krivim, donosi presudu protiv koje nije dopuštena žalba.
Bez kontrole
To izgleda otprilike ovako: ako netko, navodno, počini prekršaj u prometu za koji je predviđena kazna do 2.000 kuna, odmah mu prometni policajac na licu mjesta uruči obvezni prekršajni nalog. Uloži li navodni prekršitelj preko policije prigovor Prekršajnom sudu i sud jednostavno potvrdi da su ovlašteni tužitelji (prometni policajci) sve savršeno dokazali i donese pravomoćnu presudu, okrivljenik nema nikakvu mogućnost nepristrane kontrole u drugostupanjskome sudskom postupku.
Premda za većinu građana 2.000 kuna globe zbog navodnoga prometnog prekršaja nije malen iznos, neusporedivo veće posljedice oduzetog prava na nepristranu drugostupanjsku sudsku provjeru (ne)zakonitosti prekršajnog postupka mogu nastati kad porezni ili devizni inspektori, kao ovlašteni tužitelji, uruče navodnom prekršitelju obvezni prekršajni nalog na koji se prekršitelj ne može žaliti.
Da bi se nekako zameli tragovi kršenja osnovnih ljudskih prava, Prekršajni zakon predviđa da prekršajni okrivljenici umjesto drugostupanjske provjere (ne)zakonitosti prekršajnog postupka mogu državnom odvjetniku RH podnijeti prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (poništenje prvostupanjske odluke) i usporedno podnijeti ustavnu tužbu.
Mladen i Jasna bez žurbe
Mo'š mislit da će se Mladen Bajić iz Državnog odvjetništva i Jasna Omejec iz Ustavnog suda žuriti s rješavanjem prekršajnih postupaka u situaciji u kojoj ne stignu pokriti ni zakonodavne propuste (primjerice one u izboru sudaca Ustavnog suda)!
Odvjetnici smatraju da Ustavnom sudu treba podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Prekršajnog zakona. Mislim da bi, s obzirom na to da su odredbe Prekršajnog zakona u izravnoj suprotnosti s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima, bilo učinkovitije podnijeti tužbu Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.