U desetomjesečnoj primjeni zakona pokazale se su se njegove loše strane, odnosno iskristalizirao se osnovni problem, a to je da besplatnu pravnu pomoć teško ostvaruju upravo oni kojima je namijenjena - siromašni građani.
Dosadašnja praksa pokazala je da su kriteriji za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, a koji su posredno sastavni dio obrasca, prestrogi i prekomplicirani. Za ispunjavanje obrasca potrebna je pomoć, a nju ne pružaju službenici Ureda državne uprave. Za to nisu plaćeni ni oni iz nevladinih udruga registriranih za pružanje besplatne pravne pomoći.
Izvodi iz napisa objavljenog na portalu H-alter.org pod naslovom "U paučini birokracije":
"Lošija strana zakona je svakako složenost obrasca zahtjeva za odobravanjem besplatne pravne pomoći te problemi s kojima se suočava podnositelj prilikom ispunjavanja tog obrasca. Podnositelji su gotovo svi laici u poznavanju prava pa su zahtjevi za pomoći nepravilno i nepotpuno ispunjeni. Budući da se zahtjev treba uredno popuniti, vraća se podnositelju, a to sve produljuje vrijeme do izdavanja konačnog rješenja, izjavio nam je Mladen Tomljanović i dodao da je jedan od problema s kojim se suočavaju osobe kojima je pomoć odobrena pronalaženje pružatelja pravne pomoći, najčešće odvjetnika koji će ih zastupati u sudskim postupcima."
"Sam obrazac ima sedam stranica. U njega podnositelj mora upisati svoje i osobne podatke članove kućanstva, podatke o prihodima (nesamostalni i samostalni rad, stanje na štednim knjižicama, primci od kamata na štednju, primci od dividendi udjela, primci od otuđenja osobne imovine i tako dalje) i imovini (o vlasništvu stana, automobila, broda, kuće, udjela, vrijedonosnih papira). Za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć primanja podnositelja zahtjeva i članova domaćinstva ne smiju biti veća od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obavezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva po članu (za ovu godinu 2.611 kuna). Jednako tako, ne smiju imati u vlasništvu stan ili kuću, koji se smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom (35 četvornih metara za podnositelja zahtjeva te dodatnih 10 četvornih metara za svakog člana kućanstva (moguća su odstupanja do 10 četvornih metara). I to je jedan od kriterija zbog kojih neke osobe nisu mogle ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć. U vlasništvu su imale manju kućicu, ali veće kvadrature od propisane. Znači li to da bi ti morali prodati kuću, ostati bez krova nad glavom da bi dobili besplatnu pravnu pomoć? Jasno je da će zakon morati doživjeti neke promjene."
"Iako odvjetnici ne smiju odbiti pružanje besplatne pravne pomoći, osim u slučajevima predviđenima Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći, u istarski Uredu državne uprave nije stigao ni jedan obračun, odnosno zahtjev za isplatom novca pružatelju besplatne pravne pomoći. - Ljudi nam se požale da ih odvjetnici odbijaju. Ne kažu otvoreno da neće prihvatiti slučaj, jer to ne smiju, već da nemaju vremena, da ne mogu ili da ne znaju kako im pomoći, povjerila nam je Ružica Mitrović-Maurović, a predstojnik Mladen Tomljanović nam je rekao nam da ne zna što je osoba kojoj je zahtjev odobren kasnije poduzela."