Hrvatski Sabor izglasao je Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija) koji je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Aarhuška konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša potpisana je 25. lipnja 1998. u danskom gradu Aarhusu na 4. konferenciji ministara kada ju je potpisala i Republika Hrvatska. Konvencija je stupila na snagu 30. listopada 2001., odnosno devedesetoga dana od datuma polaganja 16. isprave o potvrdi. Aarhušku konvenciju do sada je potvrdilo 39 država, EU ju je potvrdila 2005. godine.
Obveza svake stranke Konvencije da svakoj fizičkoj i pravnoj osobi osigura pravo pristupa informacijama o okolišu, koje čuva javna vlast kod sebe ili kod nekog drugog, bez obveze iskazivanja interesa, te je nužno da javna vlast učini dostupnim i pruža informacije o okolišu široj javnosti u najvećoj mogućoj mjeri, naročito koristeći tehnologije informiranja i komuniciranja i sada je osigurana u hrvatskom zakonodavstvu primjenom općeg propisa - lex specialisa za informiranje - Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, 172/03).
Temeljem toga Zakona utvrđuje se i javno objavljuje svake godine Popisa tijela javne vlasti koja su dužna provoditi Zakon. Konkretno u području zaštite okoliša odredbe Zakona provode se putem Odluke o ustrojavanju kataloga informacija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koju je donijela ministrica Marina Matulović Dropulić temeljem toga Zakona početkom 2005. godine.
U tom aktu su pod posebnim poglavljem sistematizirano utvrđene sve informacije i sadržaji koje posjeduje i nadzire Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz područja zaštite okoliša.
Ovaj sustav pružanja informacija o zaštiti okoliša izravno i konkretno nadograđuje postojeći informacijski sustav koji je ranije propisan Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine, broj 82/94 i 128/99), a temeljem kojega se putem Uredbe o informacijskom sustavu zaštite okoliša (Narodne novine, broj 74/99) provodi dostavljanje podataka o okolišu (prostorna obilježja, otpad i dr. ) i/ili njegovim sastavnim dijelovima (zrak, voda tlo, more, biološka i krajobrazna raznolikost, klima, kulturna baština i dr.), koji svi podaci, zajedno sa legislativom iz toga područja su dostupni putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno Agencije za zaštitu okoliša, koja je osnovana Uredbom o osnivanju Agencije za zaštitu okoliša (Narodne novine, broj 75/02), a između ostalih zadataka, ima i javnu ovlast osiguravanja pristupa svim informacijama o okolišu korištenjem modernih tehnologija i komunikacijskih standarda u skladu sa zahtjevima iz Konvencije.
Potvrđivanjem (ratifikacijom) Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Republika Hrvatska bi na razini Ujedinjenih naroda/Europske gospodarske komisije potvrdila svoje opredjeljenje za otvorenost i slobodan pristup informacijama o okolišu što je već odgovarajuće riješeno domaćim zakonodavstvom, kao i osiguranje sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša te pristupa pravosuđu u skladu sa svjetskim standardima.
Konvencija se sadržajno može podijeliti na tri osnovna dijela:
1. pristup informacijama
2. sudjelovanje javnosti
3. pristup pravosuđu.
U Acquis-u Europske Unije nalaze se dvije direktive koje se odnose na područje Aarhuške konvencije i to: Direktiva 2003/4/EC o pravu na pristup informacijama i Direktiva 2003/35/EC o sudjelovanju javnosti. Europska zajednica postala je strankom Aarhuške konvencije u siječnju 2005. godine. Glavno tijelo Aarhuške konvencije je konferencija stranaka, ona se sastaje najmanje jednom svake dvije godine. Na sastancima se razmatra napredak u ratifikaciji i provedbi konvencije te se donosi odluka o budućem radu usvajanjem plana rada. Radna skupina stranaka se sastaje najmanje jednom godišnje te nadzire provedbu plana rada u razdoblju između konferencija stranaka.
Ova Konvencija stupa na snagu devedesetoga dana od datuma kada Hrvatska položi svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.
Komentari:
To je šansa da se ekocidne svinjarije malo teže skrivaju od javnosti
Zar će to nacionalno blago postati brend privatne ekipe sumnjivog porijekla koja već bukira za 2008. marine u Lošinju i Nerezinama? I sad mi nemojte reći da iza njih ne stoji naša lokalna politika i da sve oko prostornog plana nije već mjesecima dogovoreno?
A kako se vidi, na dubokomorskoj stranici (www.apoxiomen.com/uk_home.htm) Apoksiomen se zaista potiho koristi za namjenu koju si opisao. Na stranici je istaknuta i nekakva firma Crystal ML, za koju netko, cini mi se, na ovom sajtu tvrdi da ne postoji.
040229655
Registarski sud
Trgovački sud u Rijeci
Tvrtka
DUBOKO MORE d. o. o. za poslovanje nekretninama i usluge
Skraćena tvrtka
DUBOKO MORE d. o. o.
Sjedište
Mali Lošinj, Velopin 31
Pravni oblik
društvo s ograničenom odgovornošću
Nkd Djelatnost
* Poslovanje nekretninama
* Kupnja i prodaja robe te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu
* Zastupanje stranih i domaćih fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu
* Graðenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom
* Savjetovanje i consulting u svezi gradnje i trgovine nekretninama
* Pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja
* Pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu (u prijevoznim sredstvima, na priredbama i sl.) opskrba tom hranom (catering)
* Pružanje usluga u nautičkom, seljačkom, zdravstvenom, kongresnom, športskom, lovnom i drugim oblicima turizma
ČLANOVI DRUŠTVA - OSNIVAČI
Ozan Turker, Putovnica: P210216, Irska
Funkcija jedini osnivač d. o. o.
ČLANOVI UPRAVE - LIKVIDATORI
Ozan Turker
Funkcija direktor
Ovlaštenje zastupa samostalno i pojedinačno
TEMELJNI KAPITAL
20.000,00 HRK (kuna)
Osnivački akt:
Izjava o osnivanju društva sastavljena je dana 2. lipnja 2006. godine.
LENS CRYSTALLINA D.O.O. SLAVONSKI BROD i
VISUS CRYSTALLUM D.O.O. ZAGREB
Naša vlast patetično organizira izložbu fotografija na kojoj se viðeniji graðani važno naslikavaju oko skulpture kao da su je vlastoručno napravili, ali napraviti nekakvu strategiju, zamisliti budućnost tri poteza unaprijed, e to im je teško. Ili ni ne smiju, s obzirom na dogovore koje su sklopili.
To što se nisu dosjetili da zauzmu domene sa nazivom Apoksiomen, to se u to savršeno uklapa. Pored toga ova vlast je informatički nepismena, već pola godine nije sposobna putem web stranice informirati vlastite graðane i potencijalne turiste (koji planiraju godišnji već sada).
Dam se kladiti da će dovesti i radnu snagu.