Vitalnost Lošinju osigurava nove goste
/ 1
- Detalji
- Kategorija: Gospodarstvo
- Objavljeno Subota, 31. 03. 2012.
Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine, izvijestila je Alenka Juričić u posebnom dodatku Novog lista izdanom povodom 120. obljetnice zdravstvenog turizma na Lošinju
Za neke utopija, za druge budućnost, i to, realna budućnost. Razvoj održivog turizma doista je realan pravac razvoja na Lošinju na kojem su pionirski iskorak napravili izradom projekta Program razvoja održivog turizma grada Malog Lošinja kojim se definira turistički razvoj otoka po načelima održivosti, odnosno u skladu s očuvanjem prirode te baštine i kulture lokalnog stanovništva. Stvarajući turistički proizvod budućnosti, ali i poboljšavajući kvalitetu života otočana.
Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine. Tijekom ljetnih mjesecu odradili su niz intervjua s predstavnicima različitih interesnih udruženja na otoku. Nakon toga se, krajem godine, krenulo u istraživanje stavova lokalnog stanovništva o tome što turizam znači za život lokalne zajednice te kakav turizam građani očekuju u budućnosti. Uz to su utvrđeni resursi otoka na kojima se može razvijati održivi turizam, te su predložene akcije u smjeru njegova daljnjeg razvoja.
Prema riječima Nede Telišman Košuta projekt je imao temelje u postojećim strateškim dokumentima Grada Malog Lošinja, kao i u samom strateškom opredjeljenja destinacije da se razvija kao otok vitalnosti. Vezani za turizam
– To je marketinški slogan, međutim, ujedno i važan dio pozicioniranja Lošinja na turističkom tržištu. Vitalnost su Lošinjani prepoznali kao strateško opredjeljenje, a to znači da kao komparativne prednosti svoje destinacije žele promovirati zdravlje, očuvan prostor, čistoću prirodnih resursa, mogućnosti aktivnog odmora, zdrave lokalne gastronomije i slično. Upravo iz tog opredjeljenja proizlazi ovaj program te aktivnosti i projekti koji su njime predloženi, rekla je Telišman Košuta dodajući kako se ovim planom ustvari operacionalizira strateško određenje Lošinja.
Razlika između dosadašnjih planskih dokumenata i novog projekta je njegova izrazita usmjerenost na održivost koja je stavljena u prvi plan. Stanovnici Lošinja očekuju da se destinacija razvija na održivim temeljima, pokazalo je i istraživanje o njihovim stavovima u kojem su ih stručnjaci s Instituta pitali o važnosti turizma, kvaliteti aktualne turističke ponude te njihovim stavovima o budućem razvoju ove djelatnosti.
Pokazalo se da 95 posto ispitanih smatra da je turizam najvažnija gospodarska djelatnost na Lošinju, a 99 posto njih je istaklo kako smatra da razvoj turizma treba podržati i u budućnosti. Za dvije trećine ispitanika kućni budžet je potpuno ili djelomično vezan za prihode od turizma. Zanimljivo je da 89 posto ljudi smatra kako turizam na Lošinju treba biti cjelogodišnji, no isto tako 95 posto njih ističe kako turizam ne smije biti monokultura, već da je bitno razvijati i i druge gospodarske grane.
Govoreći o koristima koje vide od turizma, 82 posto njih je istaklo kako je razvoj turizma pridonio uređenju mjesta, polovica ispitanih smatra da zbog turizma ima bolju zdravstvenu skrb i slično. Općenito većina građana smatra da ima korist od ove djelatnosti. Stanovnici Lošinja su, primjerice, kao najbolje dijelove trenutne turističke ponude na otoku isticali hotelski smještaj, gostoljubivost, kvalitetu šetnica, kvalitetu kampova i privatnog smještaja te turističke informacije. Inače, hotelski smještaj kao kvalitetan i vrlo kvalitetan percipira čak 74 posto otočana i upravo ovaj dio turističke ponude Lošinjani smatraju svojim trenutno najvećim adutom.
Osrednje ocijene dali su gastronomiji i raznolikosti gastronomske ponude, mogućnosti za kupovinu te uređenosti mjesta, dok su najkritičniji oko ponude zabave. Kao slabe točke turističke ponude Lošinja, njegovi stanovnici vide i marine i vezove, uređenost plaža te probleme s pronalaskom parkinga u ljetnim mjesecima.
Mudrost stanovnika
Turizam budućnosti za stanovnike otoka je onaj temeljen na ponudi za obitelji s djecom, zdravstvenom turizmu i nautici što treba pratiti cjelogodišnje poslovanje, plasman domaćih proizvoda kroz turizam i ekološki razvoj kojeg želi čak 89 posto Lošinjana.
– To nam govori da građani definitivno žele razvoj turizma i da podržavaju rast broja gostiju, posebno onih platežno sposobnijih, ali na način da se poveća iskoristivost postojećih smještajnih kapaciteta te produži sezona. Uz orijentaciju prema održivom turizmu koji će skrbiti o prostoru i orijentirati se na lokalne prehrambene proizvode, kazala je Telišman Košuta govoreći o stavovima i pogledu stanovnika Lošinja na budući razvoj otoka i turističke djelatnosti koju većina, dakle, percipira kao temelj gospodarskog razvoja.
Održivi razvoj, reći će znanstvenica s Instituta za turizma, predstavlja razvoj koji će biti osjetljiv prema prirodnoj okolini, prema samoj lokalnoj zajednici te koji uz sve to osigurava gospodarski rast. Time je važnije to da je Lošinj destinacija čiji su stanovnici imali dovoljno mudrosti da do danas sačuvaju okoliš, lokalnu kulturu i baštinu na kojima sada mogu temeljiti održivi razvoj. Kontinuirano se, primjerice, prate kvaliteta mora i zraka, razvija ponuda temeljena na lokalnom samoniklom bilju, no i same turističke tvrtke već su napravile puno na korištenju alternativnih izvora energije i uvođenju sustava upravljanja okolišem 14.001. Sve su to polazišne osnove za 60-ak različitih prijedloga aktivnosti sadržanih u projektu Razvoja održivog turizma na Lošinju.
U skladu s brojnim razgovorima s lokalnim dionicima, stručnjaci zagrebačkog Instituta podijelili su ih na aktivnosti primarno usmjerene prema zaštiti prirode, potom one koji definiraju zaštitu socio-kulturnih resursa te dugoročne projekte za turističko gospodarstvo. Tako se, primjerice, predlaže da lokalna samouprava izrađuje procjene nosivog kapaciteta javnih plaža te u skladu s time poduzimati određene mjere.
Zelena arhitektura
Više je aktivnosti usmjereno na to da se osigura usklađivanje željenog razvoja turizma s prostornoplanskom dokumentacijom. Među velikim projektima je i edukacijski centar, ali i takozvana »zero waste« inicijativa, odnosno inicijative za otok – bez smeća. To podrazumijeva odvojeno skupljanje otpada, recikliranje i njegovo odvoženje.
Nezaobilazan dio održivog razvoja turizma su i projekti energetske učinkovitosti, posebno većeg korištenja alternativnih izvora energije sunca, vjetra i mora. Tu je i »zelena« arhitektura, ali i razvoj mreže biciklističkih staza paralelnih prometnicama. Jedan od zanimljivih prijedloga je Lošinjsko noćno nebo. Riječ je o ideji da se definira lokacija na nekoj od šetnica na kojoj će se u određeno vrijeme gasiti svjetla te će posjetitelji moći neometano uživati u prizoru noćnog neba. Jedna od vrlo važnih sastavnica stvaranja održive destinacije je osnivanje klastera lokalnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.
– U ovom segmentu postoji velik prostor za napredak i povezivanje malih proizvođača. U konačnici i za poticanje lokalnog stanovništva da u tome vide šansu za rad i ostvarivanje prihoda, istakla je voditeljica projekta čiji je vremenski horizont desetak godina, s time da njegovi izrađivači ističu kako je najvažnije da to bude dokument koji će zaživjeti u primjeni te koji će se sukladnom vremenu i aktualnim promjenama moći nadograđivati i inovirati. Jasno, zadržavajući osnovno usmjerenje – održivost.
UNWTO: Turisti traže »ozelenjavanje« turizma
Turizam u svijetu nosi pet posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP) te zapošljava osam posto ukupnog broja zaposlenih. Industrija je vrijedna 1 trilijun dolara godišnje i čini šest posto ukupnog izvoza. Godišnje se ostvari oko četiri milijarde domaćih putovanja te 940 milijuna putovanja u inozemstvo. Ove brojke pokazuju snagu turističkog sektora u svijetu kao jedne od rastućih djelatnosti koja također doprinosi potrošnji prostora kao i zagađenju okoliša. Procjenjuje se da sektor s pet posto doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu kazao je kako je održivi turizam nova praksa koju se rijetko pronalazi i u razvijenim zemljama.
– U tom smjeru bi trebalo voditi kompletno planiranje turizma, ali se zbog različitih interesa i ostalih utjecaja, turizam planira uvijek samo s aspekta businessa. U svijetu postoje parcijalni pokušaji razvoja održivog turizma, međutim, to je sve još uvijek nedovoljno, kazao je dr. sc. Carić.
Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), čija je članica Turistička zajednica Malog Lošinja (ujedno i pozvana u UNWTO-ovu Mrežu znanja), empirijski podaci pokazuju da je potražnja za tradicionalnim masovnim turizmom dostigla granicu iznad koje će teško značajnije rasti te da raste interes turista upravo za ponudom održivog turizma.
– Turisti traže »ozelenjavanje« turizma. U iduća dva desetljeća održivi turizam će biti najbrže rastuće turističko tržište, procjenjuju u UNWTO-u. Na to će utjecati promjene u potražnji potrošača, nastojanja da se smanje troškovi i poveća konkurentnost. Zeleni turizam ima potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, može biti razvijen da podržava lokalne ekonomije i smanji siromaštvo, ulaganje u zeleni turizam može smanjiti troškove energije, potrošnje vode i stvaranje otpada te povoljno utjecati na biološku raznolikost, ekosustave, ali i očuvanje kulturne baštine neke destinacije.
Inače, velik dio gospodarskog potencijala u »zelenom« turizmu nalazi se u malim i srednjim poduzećima (MSP) kojima treba bolji pristup financiranju ulaganja. Ipak, prvi koraci u razvoju ovakvog vida turizma su upravo planiranje destinacije i razvoj strategije razvoja na temeljima održivosti. Javna vlast stoga kroz svoju politiku treba utjecati na privatni sektor i njegovo orijentiranje prema »zelenom« turizmu.
Niko Bulić: Očuvanjem prirode i baštine do produljenja sezone
– Iznimno mi je drago što lokalne zajednice koje žive za turizam i od turizma, prepoznaju važnost očuvanja našeg najvećeg bogatstva nepotrošenog prostora i kulturnog nasljeđa, stoga Hrvatska turistička zajednica (HTZ) toplo pozdravlja i podržava projekt Održivi razvoj turizma Lošinja. Kada govorimo o razvoju turizma u Hrvatskoj, održivost je ključna odrednica na kojoj se moraju temeljiti sve aktivnosti i planovi. Načela održivog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirodne, kulturne i povijesne baštine utkana su i u poruku Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio, budući da je i u kontekstu promidžbe naglašavanje očuvanosti prirode i autentičnosti lokaliteta naš najjači adut.
Povratne informacije s tržišta iz godine u godinu pokazuju da smo u brendiranju Hrvatske kao zemlje bogate povijesti i kulture, očuvane prirode te velike bioraznolikosti pronašli dobitnu kombinaciju, a važno je napomenuti i da turistička ponuda zasnovana na tim komparativnim prednostima omogućuje produljenje sezone visoke turističke posjećenosti, rekao je Niko Bulić, v.d. direktora HTZ-a.
Nadan Vidošević: Lošinj primjer turističkog razvoja
– Lošinj, koji obilježava 120-tu godišnjicu zdravstvenog turizma, ima image destinacije klimatskog lječilišta. U tim okolnostima usmjerenje prema razvoju održivog turizma je jedino ispravno i opravdano. Pojam održivi razvoj kod Lošinja se temelji na činjenici da je turizam glavna gospodarska grana otoka i da su sve aktivnosti poduzete u cilju podizanja kvalitete i raznolikosti usluge uz održavanje kvantitativno istog kapaciteta smještajnih jedinica, kako bi se prije svega izbjeglo apartmanizaciju na otoku. Posebno značajno je to što se postigla velika senzibiliziranost stanovništva na ovakvo usmjerenje u razvoju otoka. Stanovništvo se educira i kreativno sudjeluje u izgradnji destinacije što projektima daje dimenziju kvalitete i samoodrživosti. Održivi razvoj turizma na otoku ide i u prilog produženju sezone, boljem zapošljavanju otočana, stvara se ogledna destinacija za klimatski-zdravstveno-aktivni cjelogodišnji turizam što je svakako velika komparativna prednost otoka na stranim tržištima i primjer za razvoj sličnih destinacija u Hrvatskoj te Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava ovakve iskorake, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK.
Mirela Holy: Održivi razvoj postaje trend
– Pozdravljamo sve inicijative koje idu u pravcu održivosti pa tako i ovaj projekt. Naime, održivi razvoj postaje trend i u turizmu, a takvu ponudu u svijetu traži sve veći broj turista. Sustavi kojima se upravlja po načelu održivosti su nam jako interesantni jer pozitivno djeluju i na okoliš, ali su benefiti mnogo širi te održivi razvoj destinacije isto tako pozitivno utječe na gospodarstvo te čitavu zajednicu. Inače, u Ministarstvu radimo na posebnom paketu mjera za održivi turizam, s time da smo do sada radili na certificiranju hotela prema načelu održivosti, a pozitivnu praksu želimo prenijeti na druge segmente, primjerice proizvođače hrane. Jedan od kriterija je ponuda lokalne proizvodnje hrane, rekla je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša.
(Alenka Juričić)
ZADNJI KOMENTARI
-
Radio za ispiranja mozgova birača
21.09.2023 19:36Dragana LetićPoštovani tražitelji kredita, Imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 17:21Političari šumom - građani drumom-- Sve navedeno smo prije imali, sjećaju se oni stariji, sve otišlo u maglu. Jedna mi stvar ... -
Grad Mali Lošinj - Grad samo za njih
21.09.2023 14:33Otočko zdravstvo gore nego u 19.stoljećuUz vijest Predstavljen brod za hitne slučajeve, o Domu zdravlja nema novosti na portalu ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 14:10Kako je Ana ukopala GariaAna je "zahvalila" Gariju tako što ga je prijavila kako je službeni auto koristio kao da ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
21.09.2023 11:19Vrhunac nesposobnostiNe samo da nije napravila ništa, nego je u zadnjoj godini građanima još i uzela. Nedavno ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 11:03...Smiju li i ostali zainteresirani građani, a koji nisu bili pozvani na sastanak, dobiti uvid ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:27▓ ▓ ▓Je, ali sada su dogovorili redovito sastajanje "kako bismo jedni druge upoznali s novostima." ... -
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 10:08.....pa zar nije nedavno objavila da je naše more izvrsne kvalitete ??? -
Prividi i smutnje
21.09.2023 09:59OPGObiteljsko pedagoško gospodarstvo
-
Škver: Teatar apsurda
21.09.2023 09:32Ana uplovljava u predizbornu kampanjuTek što je festival u slavu prošlosti brodogradnje na Lošinju završen gradonačelnica javlja ... -
Prividi i smutnje
21.09.2023 08:44Popravni domTamo joj rade muž i sestra, bilo bi joj ugodnije nego u osnovnoj školi. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 23:10Nula bodovaAP će možda i dobiti parlamentarne izbore, jer je usprkos sveprisutnom lopovluku ministara ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 17:42Tradicija u politiciVeć prvom rečenicom izbornog programa pokazuje statičnost, okrenutost postojećem. Sladunjavo ... -
Kad otočni jaganjci utihnu
20.09.2023 12:46Kad su otočni jaganjci utihnuliNa kritiku svoje konobe u Osoru Mirjana Hrga piše Janjetinu nismo imali mjesecima, jer ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 10:42Ma tko bi to sve nabrojaoNjen partijski šef se hvali "Dakle, hrpa postignuća je toliko velika da ih je nekad teško čak ... -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
20.09.2023 09:33Lokalni progonitelji kršćana i HrvataNe zaboravi Mariju Bebić. Nagradu je dobila kako se navodi »za predanu i nesebičnu brigu i ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
20.09.2023 08:47....klaun u vladi -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 20:56pokloni svoj mi fotoi.imgur.com/spX8frp.jpg (http://i.imgur.com/spX8frp.jpg) -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 15:21Veslanjem u bačvama oko svijetaKad nemaš viziju budućnosti ne ostaje ti drugo do njegovanje tradicije. Pa radi turista ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 12:37Gigantsko Anino postignućeAko treba glasati ja sam za ovo gigantsko postignuće. To nije postigao nitko prije nje. -
Prodana »Maja«, posljednji brod Lošinjske plovidbe
19.09.2023 09:25Rekvijem lošinjskom brodarstvuJučer na fejsu gradonačelnica javlja "Zatvorili smo još jedan Losinava festival", kojim se ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
19.09.2023 08:17Nezahvalna AnaTako je Ana zahvalila Kapeliju što ju je na nagovor predsjednika mladeži HDZ imenovao u ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 20:37Postignuća Ane K.A koja su to njezina gigantska postignuća? Puno priče, malo postignuća. -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 14:42NestvarnoNestvarno je što unatoč svemu za Hinu izvaljuje "Naša su postignuća gigantska, s nama birači ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 10:08Kako je? Dobro je ako si u HDz-uA ovaj novi skandal je već za smijeh. Da bi izbjegla javljanje na natječaj firme po čijoj mjeri ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
18.09.2023 08:10Grlić Radman nije glupKOLIKO si glup od nula do Gordan Grlić Radman da u imovinsku karticu slučajno ili, kako ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 21:21yyyHDZ-ov Grlić Radman, koji je sakrio milijune, otputovao u Los Angeles i tamo se pomolio ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 13:37Politika = kriminalHrvatska demokratska zajednica 3. siječnja 2000. godine doživjela je izborni debakl jer ju ... -
Nastavljanje nezapočetog
17.09.2023 10:07Projekt Adriatic EuropaZa mjesec i pol dana uspjela dobiti samo 33 lajka, a tako puno se slikala i kezila zube ... -
Što su sve vlasnici Jadranke d.d. napravili za Lošinj
17.09.2023 09:55Kriva procjenaZa brisanje komentara ni općenito nema "elemenata diskriminacije po političkom uvjerenju" ...
Komentari:
ok,spriječiše apartmanizaciju (u prijevodu ,za popraviti krov na nakoj starni čekaš grað.par godina)
ali vilizacija čikata kreće(ne znam kako se to kaže po ruski)
zatvorenaja rezorta oligarska,možda