Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Vitalnost Lošinju osigurava nove goste

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

odrzivostGrad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine, izvijestila je Alenka Juričić u posebnom dodatku Novog lista izdanom povodom 120. obljetnice zdravstvenog turizma na Lošinju

odrzivostZa neke utopija, za druge budućnost, i to, realna budućnost. Razvoj održivog turizma doista je realan pravac razvoja na Lošinju na kojem su pionirski iskorak napravili izradom projekta Program razvoja održivog turizma grada Malog Lošinja kojim se definira turistički razvoj otoka po načelima održivosti, odnosno u skladu s očuvanjem prirode te baštine i kulture lokalnog stanovništva. Stvarajući turistički proizvod budućnosti, ali i poboljšavajući kvalitetu života otočana.

Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine. Tijekom ljetnih mjesecu odradili su niz intervjua s predstavnicima različitih interesnih udruženja na otoku. Nakon toga se, krajem godine, krenulo u istraživanje stavova lokalnog stanovništva o tome što turizam znači za život lokalne zajednice te kakav turizam građani očekuju u budućnosti. Uz to su utvrđeni resursi otoka na kojima se može razvijati održivi turizam, te su predložene akcije u smjeru njegova daljnjeg razvoja.

Prema riječima Nede Telišman Košuta projekt je imao temelje u postojećim strateškim dokumentima Grada Malog Lošinja, kao i u samom strateškom opredjeljenja destinacije da se razvija kao otok vitalnosti. Vezani za turizam

– To je marketinški slogan, međutim, ujedno i važan dio pozicioniranja Lošinja na turističkom tržištu. Vitalnost su Lošinjani prepoznali kao strateško opredjeljenje, a to znači da kao komparativne prednosti svoje destinacije žele promovirati zdravlje, očuvan prostor, čistoću prirodnih resursa, mogućnosti aktivnog odmora, zdrave lokalne gastronomije i slično. Upravo iz tog opredjeljenja proizlazi ovaj program te aktivnosti i projekti koji su njime predloženi, rekla je Telišman Košuta dodajući kako se ovim planom ustvari operacionalizira strateško određenje Lošinja.

Razlika između dosadašnjih planskih dokumenata i novog projekta je njegova izrazita usmjerenost na održivost koja je stavljena u prvi plan. Stanovnici Lošinja očekuju da se destinacija razvija na održivim temeljima, pokazalo je i istraživanje o njihovim stavovima u kojem su ih stručnjaci s Instituta pitali o važnosti turizma, kvaliteti aktualne turističke ponude te njihovim stavovima o budućem razvoju ove djelatnosti.

Pokazalo se da 95 posto ispitanih smatra da je turizam najvažnija gospodarska djelatnost na Lošinju, a 99 posto njih je istaklo kako smatra da razvoj turizma treba podržati i u budućnosti. Za dvije trećine ispitanika kućni budžet je potpuno ili djelomično vezan za prihode od turizma. Zanimljivo je da 89 posto ljudi smatra kako turizam na Lošinju treba biti cjelogodišnji, no isto tako 95 posto njih ističe kako turizam ne smije biti monokultura, već da je bitno razvijati i  i druge gospodarske grane.

Govoreći o koristima koje vide od turizma, 82 posto njih je istaklo kako je razvoj turizma pridonio uređenju mjesta, polovica ispitanih smatra da zbog turizma ima bolju zdravstvenu skrb i slično. Općenito većina građana smatra da ima korist od ove djelatnosti. Stanovnici Lošinja su, primjerice, kao najbolje dijelove trenutne turističke ponude na otoku isticali hotelski smještaj, gostoljubivost, kvalitetu šetnica, kvalitetu kampova i privatnog smještaja te turističke informacije. Inače, hotelski smještaj kao kvalitetan i vrlo kvalitetan percipira čak 74 posto otočana i upravo ovaj dio turističke ponude Lošinjani smatraju svojim trenutno najvećim adutom.

Osrednje ocijene dali su gastronomiji i raznolikosti gastronomske ponude, mogućnosti za kupovinu te uređenosti mjesta, dok su najkritičniji oko ponude zabave. Kao slabe točke turističke ponude Lošinja, njegovi stanovnici vide i marine i vezove, uređenost plaža te probleme s pronalaskom parkinga u ljetnim mjesecima.

Mudrost stanovnika

Turizam budućnosti za stanovnike otoka je onaj temeljen na ponudi za obitelji s djecom, zdravstvenom turizmu i nautici što treba pratiti cjelogodišnje poslovanje, plasman domaćih proizvoda kroz turizam i ekološki razvoj kojeg želi čak 89 posto Lošinjana.

– To nam govori da građani definitivno žele razvoj turizma i da podržavaju rast broja gostiju, posebno onih platežno sposobnijih, ali na način da se poveća iskoristivost postojećih smještajnih kapaciteta te produži sezona. Uz orijentaciju prema održivom turizmu koji će skrbiti o prostoru i orijentirati se na lokalne prehrambene proizvode, kazala je Telišman Košuta govoreći o stavovima i pogledu stanovnika Lošinja na budući razvoj otoka i turističke djelatnosti koju većina, dakle, percipira kao temelj gospodarskog razvoja.

Održivi razvoj, reći će znanstvenica s Instituta za turizma, predstavlja razvoj koji će biti osjetljiv prema prirodnoj okolini, prema samoj lokalnoj zajednici te koji uz sve to osigurava gospodarski rast. Time je važnije to da je Lošinj destinacija čiji su stanovnici imali dovoljno mudrosti da do danas sačuvaju okoliš, lokalnu kulturu i baštinu na kojima sada mogu temeljiti održivi razvoj. Kontinuirano se, primjerice, prate kvaliteta mora i zraka, razvija ponuda temeljena na lokalnom samoniklom bilju, no i same turističke tvrtke već su napravile puno na korištenju alternativnih izvora energije i uvođenju sustava upravljanja okolišem 14.001. Sve su to polazišne osnove za 60-ak različitih prijedloga aktivnosti sadržanih u projektu Razvoja održivog turizma na Lošinju.

U skladu s brojnim razgovorima s lokalnim dionicima, stručnjaci zagrebačkog Instituta podijelili su ih na aktivnosti primarno usmjerene prema zaštiti prirode, potom one koji definiraju zaštitu socio-kulturnih resursa te dugoročne projekte za turističko gospodarstvo. Tako se, primjerice, predlaže da lokalna samouprava izrađuje procjene nosivog kapaciteta javnih plaža te u skladu s time poduzimati određene mjere.

Zelena arhitektura

Više je aktivnosti usmjereno na to da se osigura usklađivanje željenog razvoja turizma s prostornoplanskom dokumentacijom. Među velikim projektima je i edukacijski centar, ali i takozvana »zero waste« inicijativa, odnosno inicijative za otok – bez smeća. To podrazumijeva odvojeno skupljanje otpada, recikliranje i njegovo odvoženje.

Nezaobilazan dio održivog razvoja turizma su i projekti energetske učinkovitosti, posebno većeg korištenja alternativnih izvora energije sunca, vjetra i mora. Tu je i »zelena« arhitektura, ali i razvoj mreže biciklističkih staza paralelnih prometnicama. Jedan od zanimljivih prijedloga je Lošinjsko noćno nebo. Riječ je o ideji da se definira lokacija na nekoj od šetnica na kojoj će se u određeno vrijeme gasiti svjetla te će posjetitelji moći neometano uživati u prizoru noćnog neba. Jedna od vrlo važnih sastavnica stvaranja održive destinacije je osnivanje klastera lokalnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.

– U ovom segmentu postoji velik prostor za napredak i povezivanje malih proizvođača. U konačnici i za poticanje lokalnog stanovništva da u tome vide šansu za rad i ostvarivanje prihoda, istakla je voditeljica projekta čiji je vremenski horizont desetak godina, s time da njegovi izrađivači ističu kako je najvažnije da to bude dokument koji će zaživjeti u primjeni te koji će se sukladnom vremenu i aktualnim promjenama moći nadograđivati i inovirati. Jasno, zadržavajući osnovno usmjerenje – održivost.

UNWTO: Turisti traže »ozelenjavanje« turizma

Turizam u svijetu nosi pet posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP) te zapošljava osam posto ukupnog broja zaposlenih. Industrija je vrijedna 1 trilijun dolara godišnje i čini šest posto ukupnog izvoza. Godišnje se ostvari oko četiri milijarde domaćih putovanja te 940 milijuna putovanja u inozemstvo. Ove brojke pokazuju snagu turističkog sektora u svijetu kao jedne od rastućih djelatnosti koja također doprinosi potrošnji prostora kao i zagađenju okoliša. Procjenjuje se da sektor s pet posto doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu kazao je kako je održivi turizam nova praksa koju se rijetko pronalazi i u razvijenim zemljama.

– U tom smjeru bi trebalo voditi kompletno planiranje turizma, ali se zbog različitih interesa i ostalih utjecaja, turizam planira uvijek samo s aspekta businessa. U svijetu postoje parcijalni pokušaji razvoja održivog turizma, međutim, to je sve još uvijek nedovoljno, kazao je dr. sc. Carić.

Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), čija je članica Turistička zajednica Malog Lošinja (ujedno i pozvana u UNWTO-ovu Mrežu znanja), empirijski podaci pokazuju da je potražnja za tradicionalnim masovnim turizmom dostigla granicu iznad koje će teško značajnije rasti te da raste interes turista upravo za ponudom održivog turizma.

– Turisti traže »ozelenjavanje« turizma. U iduća dva desetljeća održivi turizam će biti najbrže rastuće turističko tržište, procjenjuju u UNWTO-u. Na to će utjecati promjene u potražnji potrošača, nastojanja da se smanje troškovi i poveća konkurentnost. Zeleni turizam ima potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, može biti razvijen da podržava lokalne ekonomije i smanji siromaštvo, ulaganje u zeleni turizam može smanjiti troškove energije, potrošnje vode i stvaranje otpada te povoljno utjecati na biološku raznolikost, ekosustave, ali i očuvanje kulturne baštine neke destinacije.

Inače, velik dio gospodarskog potencijala u »zelenom« turizmu nalazi se u malim i srednjim poduzećima (MSP) kojima treba bolji pristup financiranju ulaganja. Ipak, prvi koraci u razvoju ovakvog vida turizma su upravo planiranje destinacije i razvoj strategije razvoja na temeljima održivosti. Javna vlast stoga kroz svoju politiku treba utjecati na privatni sektor i njegovo orijentiranje prema »zelenom« turizmu.

Niko Bulić: Očuvanjem prirode i baštine do produljenja sezone

– Iznimno mi je drago što lokalne zajednice koje žive za turizam i od turizma, prepoznaju važnost očuvanja našeg najvećeg bogatstva nepotrošenog prostora i kulturnog nasljeđa, stoga Hrvatska turistička zajednica (HTZ) toplo pozdravlja i podržava projekt Održivi razvoj turizma Lošinja. Kada govorimo o razvoju turizma u Hrvatskoj, održivost je ključna odrednica na kojoj se moraju temeljiti sve aktivnosti i planovi. Načela održivog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirodne, kulturne i povijesne baštine utkana su i u poruku Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio, budući da je i u kontekstu promidžbe naglašavanje očuvanosti prirode i autentičnosti lokaliteta naš najjači adut.

Povratne informacije s tržišta iz godine u godinu pokazuju da smo u brendiranju Hrvatske kao zemlje bogate povijesti i kulture, očuvane prirode te velike bioraznolikosti pronašli dobitnu kombinaciju, a važno je napomenuti i da turistička ponuda zasnovana na tim komparativnim prednostima omogućuje produljenje sezone visoke turističke posjećenosti, rekao je Niko Bulić, v.d. direktora HTZ-a.

Nadan Vidošević: Lošinj primjer turističkog razvoja

– Lošinj, koji obilježava 120-tu godišnjicu zdravstvenog turizma, ima image destinacije klimatskog lječilišta. U tim okolnostima usmjerenje prema razvoju održivog turizma je jedino ispravno i opravdano. Pojam održivi razvoj kod Lošinja se temelji na činjenici da je turizam glavna gospodarska grana otoka i da su sve aktivnosti poduzete u cilju podizanja kvalitete i raznolikosti usluge uz održavanje kvantitativno istog kapaciteta smještajnih jedinica, kako bi se prije svega izbjeglo apartmanizaciju na otoku. Posebno značajno je to što se postigla velika senzibiliziranost stanovništva na ovakvo usmjerenje u razvoju otoka. Stanovništvo se educira i kreativno sudjeluje u izgradnji destinacije što projektima daje dimenziju kvalitete i samoodrživosti. Održivi razvoj turizma na otoku ide i u prilog produženju sezone, boljem zapošljavanju otočana, stvara se ogledna destinacija za klimatski-zdravstveno-aktivni cjelogodišnji turizam što je svakako velika komparativna prednost otoka na stranim tržištima i primjer za razvoj sličnih destinacija u Hrvatskoj te Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava ovakve iskorake, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK.

Mirela Holy: Održivi razvoj postaje trend

– Pozdravljamo sve inicijative koje idu u pravcu održivosti pa tako i ovaj projekt. Naime, održivi razvoj postaje trend i u turizmu, a takvu ponudu u svijetu traži sve veći broj turista. Sustavi kojima se upravlja po načelu održivosti su nam jako interesantni jer pozitivno djeluju i na okoliš, ali su benefiti mnogo širi te održivi razvoj destinacije isto tako pozitivno utječe na gospodarstvo te čitavu zajednicu. Inače, u Ministarstvu radimo na posebnom paketu mjera za održivi turizam, s time da smo do sada radili na certificiranju hotela prema načelu održivosti, a pozitivnu praksu želimo prenijeti na druge segmente, primjerice proizvođače hrane. Jedan od kriterija je ponuda lokalne proizvodnje hrane, rekla je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša.

(Alenka Juričić)

 

Komentari: 

0 0 # ðurðica i gari... 2012-03-31 23:13
jesu li ono vitalni ðurðica i gari izmeðu zelenih listva
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # usta moja hvalite me..pionirka 2012-03-31 23:55
koliki članak a ništa što nismo znali..
ok,spriječiše apartmanizaciju (u prijevodu ,za popraviti krov na nakoj starni čekaš grað.par godina)
ali vilizacija čikata kreće(ne znam kako se to kaže po ruski)
zatvorenaja rezorta oligarska,možda
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # .....Nesmijem 2012-04-02 18:53
Ja bi komentirao ovaj članak i to pogotovo komentar čuvenog vjekovječnog Bulića,pa Vidoševića,i ostalih,ali slažem se sa pionirkom koja kaže da se za jedan popravak krova mora čekati graðevinska dozvola i to godinu dana(samo za jedenu stranu krova i još toliko za drugu stranu),a mi pričamo o vitalnosti.Kako stvari stoje uskoro ćemo svi biti vitalni jer će biti po onome :"Jede sve manje,se.e sve tanje"i tako ćemo biti svi vitalni,i zasluge će si pripisivati naši političari,koje neću da spominjem jer je sada Korizma pa je to teški grijeh,i moj komentar će odmah biti izbrisan.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • »Ne tjerajte nas na to!«

    grobarka 29.01.2022 13:18
    Internetska stranica groblja
    Pitanje gradonačelnici će postaviti grobarka, jer Nedićeva pitanja su preljigava a i priglupa.
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    ..... 29.01.2022 08:28
    HDZ Rio
    Nedićevoj štićenici Aleksandri.
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    Hahar 29.01.2022 07:16
    Kilava vlast
    Lošije od onih koji su izabrali ovu vlast ispala je sama vlast. Iskazala se kao lažljiva i ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    Bonaca 28.01.2022 23:23
    Gnjila
    Samo hrabro Ilovčani!Na Susku i Unijama se više ne može niš popraviti.Vrh vrhova je ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    .... 28.01.2022 22:07
    .....
    Otoci net. Još će i popločiti rivu na Unijama.A da se nova riva na Susku raspada.Horor!
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    jj 28.01.2022 19:59
    odgovor
    E ovaj put će bit malo jači prosvjed garantiramo mi Ilovčani
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    gost 28.01.2022 19:42
    Anketa
    Šta mislite kome će gradonačelnica dati da na sljedećoj sjednici GV pročita pitanje na koje ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    . 28.01.2022 18:37
    .
    Argument? Evo jedan :jer ne prodaju djedovinu po 2 eura
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    v.d. građanin 28.01.2022 17:14
    Brojčana nadmoć
    Veće budale od Ilovčana ispali su Lošinjani. Više ih je od Ilovčana pa su nam oni opet i ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    Gost 28.01.2022 17:01
    Lažna pitanja
    A kakve to veze ima s temom članka o foliranju Aninih patuljaka s lažnim pitanjima namještenim ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    Licemjer 28.01.2022 16:47
    ...
    Budale
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    . 28.01.2022 15:18
    .
    A što su ispali? Iskoristili su svoja prava. Znači da se može kad se hoće. Bome i spasili druge ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    Licemjer 28.01.2022 15:06
    ...
    To oni isti Ilovčani koji su većinski glasali za Anu i njen entourage? Možda nisu ispali ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    .... 28.01.2022 14:21
    ....
    Ko ima veća jaja od Ilovčana u Lošinju?Volio bi da ih ima! Barem su pokazali da nisu ovce za ...
     
  • »Ne tjerajte nas na to!«

    SD 28.01.2022 12:40
    ...
    Mislim da bi se veća bura mogla dignuti kad građani shvate da im komunalno društvo namjerava ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 28.01.2022 07:13
    ....
    Linija 311 Ilovik- Mrtvaška 2021. -1 000 putnika Linija 311 Ilovik- Mali Lošinj 2022. -200 ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ..... 27.01.2022 20:59
    .....
    i on se ponaša kao da zna o čemu se radi, zadnjih godinu dana ga demantira
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 27.01.2022 18:22
    ####
    Kad makneš one koji ne znaju zamjene ih korumpirani. Govna uvijek isplivaju na površinu.
     
  • Vrijedilo je ...

    TITO 27.01.2022 15:23
    Drug
    "Po kratkom postupku SDP oduzeti sve lučke uprave,bez rasprave!" Pokazali su da ne znaju!
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 27.01.2022 14:15
    Poslovnik
    Prijedlog A. Volarić da se uvede internetska stranica groblja s pretraživačem pokojnika ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Zomby 27.01.2022 10:56
    Virtualna šetnja među grobovima
    Po partijskom zadatku oglasila se i Aleksandra Volarić (HDZ) lani na aktualnom satu. Inače ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 27.01.2022 09:41
    ....
    .....4 riva koja je u banani..
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 26.01.2022 15:33
    Riva
    Vidim danas nova tema na našem otočju. Sada i Cresani kao Ilovčani nezadovoljni rivom, jar ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 26.01.2022 15:27
    Demokracija
    Demokracija je ozbiljna stvar koju treba godinama graditi i poštivati pravila ponašanja.
     
  • Vrijedilo je ...

    Bambi 26.01.2022 10:18
    Pitanja po partijskom zadatku
    Nedićeva pitanja nisu poslužila samo za predstavu gradonačelnice nego i da se oporbi oduzme ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Bjesomar 25.01.2022 17:54
    Policija trenira strogoću
    “Udri munjo, pukni grome… zar i ti pavijanu s Frkom nijesi u Ukrajini”, komentar je s ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 25.01.2022 14:16
    Predstava za naivne
    Nakon njenih izlaganja Nedić skače za govornicu da prisnaži njene riječi, daje obrazloženja ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ZC 25.01.2022 13:44
    Politika&kriminal
    Telegram ju je opisao kao živopisnu :lol: Pod naslovom Živopisna HDZ-ova gradonačelnica ne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 25.01.2022 11:44
    Isti, isti...
    Opisao bih je jednako kao i sve druge koji se zalažu za ukidanje ljudskih sloboda i prava ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 25.01.2022 10:55
    Zajamčena karijera
    Kćerka je već drugi mandat u GV. Na pretprošlim izborima bila je na listi ali nije izabrana.