Ekološke udruge i Zeleni Hrvatske održali su jučer tiskovnu konferenciju o temi zaštite morskih vrsta. Budući da država nije uspjela provesti ZERP i primijeniti adekvatne mehanizme zaštite na otvorenom moru ekolozi se okreću prema našem teritorijalnom pojasu ...
Crvena knjiga u Hrvatskoj broji 5.612 strogo zaštićenih i zaštićenih svojti, ali mnogi morski organizmi zbog klimatskih promjena i ljudskog djelovanja koje je najopasnije (politika, masovni turizam, dopunski i komercijalni ribolov) dovdene su pred prag ozbiljne ugroženosti. Stoga je potrebno hitno pristupiti zaštiti na stotine morskih vrsta riba i organizirati provođenje pravilnika.
Udruge i Zeleni zalažu se za povećanje broja podmorskih parkova i rezervata na cijelom Jadranu u skladu sa znanstvenim studijama i ravnotežom s interesima ribarskog ceha i domicilnog stanovništva.
Na prošlogodišnjem znanstvenom skupu o ZERP u čuli su se podaci da je u 60 godina istraživanja našeg mora gustoća riblje populacije smanjena za 80 posto. Ihtiolozi sa dr. Ivanom Jardasom za ovaj šokantnipodatak nalaze uzrok u pretjeranom izlovu. Trend se nastavlja a najugroženiji su brački, viški i korčulanski akvatorij.
Zeleni i udruge traže hitne mjere i uvrštavanje u Crvenu knjigu još 121 vrste koje traže drastične mjere zaštite. Među njima je sve veći broj bijele ribe, sparida, zubatac, šarag, lubini, cipal putnik, kovač, raža, lastavica, list i morski psi. Zeleni Hrvatske ne zaboravljaju temelj bioraznolikosti mora; morsku cvjetnicu kojoj zbog štetnog utjecaja masovnog turizma prijeti velika opasnost.
Zeleni zaključuju da more umire i traže ozbiljne mjere zaštite i drastičan rez prema dopunskom ribolovu ma koliko to nepopularno bilo, te komercijalnom prema održivosti i sportskom u obuzdavanju.U protivnom i ono malo ribe što jedemo nestati će s našeg jelovnika.
Ekološke udruge i Zeleni protive se smanjenju kategorije zaštite i površine Lošinjskog rezervata za dupine i traže otvorenu i strukturiranu raspravu svih dionika (znanstvenika, ceha ribara,stanovništva i udruga).
Konferenciji su prisustvovale udruge; Terra, Zeleni Dalmacije, Prijatelj životinja. Uz udruge na konferenciji pismo potpore Ministarstvu kulture potpisale su i eko udruge Eko centar - Zeleno sunce Dubrovnik, Mali zeleni Biševo i Pulentoda-Hvar.
Komentari:
Hvala ti ljepo od ribara i brodara, i svih ostalih graðana koje si stavio na kocku zbog nekoliko pišljivih glasova.
Mogu ti samo reći veliko HVALA I vidimo se na izborima. Mislim da je svima jasno jedno da za tebe više nećemo glasati.
A o umiranju mora mogu reći da vi ste zeleni u pravu sve umire i znate što vi ćete prvi krepati kad sve ode kvragu jer ne radite niš i nemate niš onda će opet biti ajmo braniti domovinu i slično samo vi ćete tad biti u mišjim rupama iz kojih se ispuzali i napadate bez prestanka samo tad će se znati tko nam je neprijatelj.
Jasno je zašto je ona pozdravila proglašenje rezervata: zato što je pametna i zna što je interes mjesta. Nije čudo što je to Cappelli podržao, nego to što je poslije (kao često dosad) porekao to što je rekao. Šteta je što dotični nema muda pa da se zna othrvati pritisku par sebičnih primitivaca.
Komentar je uklonjen zbog kršenja nekoliko pravila o komentiranju, meðu ostalim i zbog govora mržnje i iznesenih prijetnji.
Članak je vrlo afirmativan prema zaštiti mora, dakle dvorišta ovih vrijednih ljudi koji ga oru i žanju, te isto tako traži da se u raspravu uključe svi dionici.
Zašto se otočanin ljuti zapravo? A naročito zašto na osobe koje nisu potpisane, koje nisu akteri u tekstu i koje nisu ni u kakvoj vezi sa člankom?
GUbimo živce?
O čemu je ovdje stvar ? gdje su argumenti otočan ima 2000 potpisa a vi? pokažite nešto AKO IMATE a ne samo napadati ljude koji hoće pošteno raditi a ako ne rade tako kao što vi tvrdite pa prijavite ih?
Usput priča se da je manjak 800 000 kuna ali nije provjereno.
Možda će nastaviti sakupljati potpise da dobiju barem malo veći postotak Lošinjana, kada već stalno pišu i govore MI pa MI.