U otočnom prilogu Novog lista za siječanj 2007.objavljen je prikaz prijedloga plana prostornog uređenja Grada Malog Lošinja o kojem je nedavno provedena javna rasprava.
Bojan PURIĆ
Vodstvo Malog Lošinja napokon »skida s vrata« pitanje Prostornog plana. Izrada ovog dokumenta otezala se godinama, a nedavno je objavljena cjelovita verzija, proveden postupak podnošenja primjedaba i prosljeđivanje na suglanost županiji i državi. Od 375 pristiglih primjedbi, 39 posto je u potpunosti prihvaćeno, 44 djelomice, odbačeno je 16 primjedbi, a 1 posto je bilo nevažeće.
Ovaj dokument radi se za razdoblje do 2015. godine, do kada se očekuje porast broja stanovnika sa sadašnjih 8400 na približno 9500. Glavni cilj Prostornog plana je uređenje prostora na način da to bude po mjeri čovjeka. Otoci su danas na meti ulagača koji su zainteresirani za što profitabilnija ulaganja sa što kraćim vremenom povrata sredstava, a nisu zainteresirani za čuvanje bogatstva otoka. U uvjetima potrebe za financijskim sredstvima, takva ulaganja mogu dovesti u iskušenje otočane i nositelje otočne razvojne politike. Brzanjem u krivom smjeru može doći do nepovratnog odlaska u siromaštvo i bacanje na marginu mediteranskih gospodarskih tijekova.
Uz održivi razvoj, medu ciljevima je osiguravanje uvjeta da se mladi zadrže na otoku, odnosno poticanje stručnjaka da se nasele na otocima i doprinesu obnovi života. Nastojat će se poticati porast broja sta-. novnika na području Osora i Nerezina, kako bi se na cijelom području Grada stanovništvo ravnomjernije razmjestilo.
Pojačati seoski turizam
S obzirom na to da je turizam najjača gospodarska grana Lošinja, u tom dijelu je prostorno planiranje najosjetljivije. Cilj je da se postojeći smještajni objekti kvalitativno podignu, a da ono što će se graditi bude usklađeno s okolišem. Namjera je pojačati zdravstveni i seoski turizam. Ukupno povećanje kapaciteta planira se do približno 4900 kreveta. Povećanje kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije (četiri i pet zvjez dica) u izdvojenim zonama iznosi ukupno oko 1600 kreveta. Prigoda za manje i srednje investitore u turiz mu je omogućavanje otva ranja malih hotela visoke kategorije, koji bi bili raspoređeni u sklopu naselja. Seoski turizam razvijat će se obnovom starih kuća (»stanova«) na području Punte Križa i Nerezina, te nešto manje na okolnim otocima. Planira se da ka pacitet u ovom obliku turizma bude oko 1000 ležaja.
Lošinjski čelnici u svakom slučaju žele izbjeći apartmanizaciju, kakva je nepovratno izmijenila neka jadranska mjesta. Također se planira povećanje broja vezova u marinama u Nerezinama i Malom Lošinju, a pritom bi marina u Nerezinama imala ukupni kapacitet od 280 vezova, a u Malom Lošinju bi se kapacitet s 400 podigao na 600 vezova.
Razvoj gospodarskih zona
Gospodarske zone razvijat će se u već ranije predviđenom prostoru na Kalvariji, gdje je već dosta poslovnih prostora izgrađeno i aktivirano, odnosno na predjelu Kušć kraj Ćunskog, a u manjim mjestima (Nerezine, Veli Lošinj, Belej, Punta Križa, Unije) na manjim površinama, gdje bi bili stvoreni preduvjeti za razvoj tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti. U takvim manjim zonama, na površinama od po hektar ili dva, ostavlja se prostor za pogone poput mljekare, sirane, sušione i destilerije ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i preradu meda, obradu vune, preradu maslina. Brojni otočni poljoprivredni proizvodi mogu se uzgajati bez kemijskih zaštitnih sredstava, a takve ih želi i tržište.
Zanimljiv pilot-projekt je Eko park »Matalda« na Pun-ti Križa, poljoprivredna proizvodnja uz vrednovanje i promociju ekologije.
U cjelini, osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedno obradivo tlo površine oko 2600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i predstavlja temelj razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja. Za poljoprivredu treba iskoristiti i sve ostale poljoprivredne površine. To su uglavnom krški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva. Treba provesti krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama, kao i na pašnjacima koji su si vremenom zarasli jer se zbog manjeg broja ovaca ne koriste za ispašu. Priređivači Prostornog plana upozoravaju na usitnjenost poljoprivrednog posjeda i preporučaju poticanje rješavanja zemljišnoknjižne problematike. Jedna od mjera prema okretanju poljoprivredi i ovčarstvu je eliminiranje alohtone divljači koja stvara štete u ovim granama gospodarstva.
Sedam metara širina kolnika
Poseban problem je prometna povezanost, a želja je da se na cijeloj dužini glavne otočne ceste postigne širina kolnika od barem 7,10 m. Rekonstrukcija uključuje izgradnju zaobilaznica Nerezi-na i Beleja, a ostavlja mogućnost građenja višeg nepokretnog mosta na Privlači, kako se promet više ne bi prekidao dvaput dnevno.
Planovi u pomorskom prometu nešto su općenitiji, tek se navodi mogućnost da veći značaj dobiju uvale Sv. Martin, Rovenska i Mrtvaška.
Staza za bicikliste uredila bi se na devastiranom prostoru trase vodovoda za Puntu Križa, također i uz ceste i pješačke staze na drugim otočnim predjelima. Zanimljivost je planiranje žičare koja bi iz podnožja Osoršćice vodila prema vrhu Sv. Nikola.
Kada je riječ o rekreaciji, Kurila je planirana za za aerosportove, konjički sport itd., Ilovik za ronilački centar, jedriličari, vaterpolisti i eventualno budući plivački klub bili bi smješteni na Čikatu, ali u drugom dijelu uvale. Plan predviđa i lokaciju za izgradnju zatvorenog bazena. Lokacija za skijaše na vodi bila bi u Osorskom kanalu, a ondje bi svoje mjesto mogli pronaći i ostali vidovi rekreacije u moru poput ronjenja i podvodne fotografije. Kao rekreacijska područja istaknuti su prostori park-šume Čikat i Podjavori, cijeli otočić Murtar i dio Koludarca (4,46 ha), cijela Osoršćica, dijelovi Punte Križa i južni dio Lošinja.
Obnova pomorske škole
Bez odgovarajuće infrastrukture, ovi su planovi neizvedivi pa će se morati dograditi elektroenergetska i telekomunikacijska mreža, unaprijediti vodoopskrba i odvodnja, a planira se i plinoopskrba.
Kako je Prostorni plan dokument koji tek načelno određuje lokacije pojedinih sadržaja, slijedi izrada i donošenje ukupno 16 urbanističkih planova uređenja (UPU), odnosno dva detaljna plana uređenja (DPU). Konkretni projekti su, u Malom Lošinju izgradnja tridesetak stanova iz programa poticaje stanogradnje, školske sportske dvorane kraj zgrade OŠ Maria Martinolića, obnova stare pomorske škole s prenamjenom u hotel, obnova stare osnovne škole s prenamjenom u stambeno-poslovnu zgradu, izgradnja dviju zgrada na Rivi lošinjskih kapetana (na sada praznom prostoru nedaleko autobusne stanice, odnosno na mjestu montažne trgovine na Škveriću), izgradnja višeetažne garaže na Jamini, izgradnja prateće kuće u Miomirisnom vrtu te u Velom Lošinju dogradnja Doma za starije i obnova Župnog dvora, doznajemo od pročelnice za prostorno planiranje Ljiljane Rukonić.
Za civilne svrhe
Zone od vojnog interesa zauzimaju znatne površine prostora na obalama Lošinjskog zaljeva, te predstavljaju fizičku i mentalnu barijeru slobodnom organiziranju gradskih sadržaja. Problem je naglašeniji zbog toga što se ta područja nalaze na samom ulazu u grad, pa i vizualno degradiraju ovaj prostor. U dosadašnjoj funkciji, dakle pod upravom Ministarstva obrane, ostat će vojarna na Kovčanju i kompleks Umpiljak, a za civilne svrhe će se prenamijeniti Velopin, Tovar, bivši Dom armije te građevine na Unijama i lloviku.
Gradnja helidroma
S obzirom na to da je u turizmu trend dolazak zrakoplovom, planira se znatno produženje aerodromske piste kraj Ćunskog, čime bi se omogućio dolazak većih zrakoplova. Uz prateće sadržaje, za aerodrom je rezervirana površina od 77 ha. Predviđa se obnova male piste na Unijama, odnosno gradnja helidroma na Susku, lloviku i Punti Križa.
Komentari:
sporstke terene na kurilama 40.000 m2
turisticke hotele i apartmane na artatorama 9.000m2
skladisna zona kalvarija 4.000m2
zagazinjine stambeni apartmani 3.500m2
a možda se i nešto sakrilo ...
Ovakav euforičan prikaz prostornog plana je upravo nevjerojatan i bestidan, a mjestimice, kao u slučaju mentalnih barijera, mentalno retardiran.
još par pojedinnaca".