Hrvatska je pored još 13 zemalja potpisala Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem. Ovo je sedmi protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području.
U okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, Mediteranskog akcijskog plana i Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija), na sastanku opunomoćenika održanom 20.-21. siječnja 2008. godine u Madridu, potpisan je Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem.
Pored Hrvatske, Protokol je potpisalo još 13 ugovornih stranaka Barcelonske konvencije: Alžir, Crna Gora, Francuska, Grčka, Italija, Izrael, Malta, Maroko, Monako, Sirija, Slovenija, Španjolska i Tunis.
U ime Republike Hrvatske Protokol je potpisao Filip Vučak, veleposlanik u Kraljevini Španjolskoj.
Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja sedmi je protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi je međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području. Ovaj Protokol je od velike važnosti za sve zemlje Sredozemlja, no potrebno je istaknuti kako je potpisivanje, kao i skoro potvrđivanje Protokola koje su najavile sve ugovorne stranke, značajan korak i za Republiku Hrvatsku kao zemlju domaćina Regionalnom centru aktivnosti u Splitu koji će imati vodeću ulogu u provedbi Protokola za cijelo područje Sredozemlja.
Protokol se temelji na odredbama Barcelonske konvencije, odnosno obvezama stranaka da u cilju zaštite okoliša i pridonošenja održivom razvitku područja Sredozemlja, preuzmu i provode integrirani pristup upravljanju obalnim područjima, uzimajući u obzir zaštitu područja od ekološke i krajobrazne važnosti, kao i razborito korištenje prirodnih bogatstava.
Cilj Protokola je uspostava zajedničkog okvira za integrirano upravljanje obalnim područjem Sredozemlja, koje u smislu odredaba Protokola označava dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja koji istovremeno uzima u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja te njihov utjecaj na pomorske i kopnene dijelove.
U Republici Hrvatskoj, čitav niz obveza koje proizlaze iz Protokola već se provode kroz postojeći pravni okvir: Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Pomorski zakonik i dr. Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja poticaj je za daljnji razvoj sustava integriranog upravljanja obalnim područjem u Republici Hrvatskoj.
Komentari:
Pa neka bace pogled i na ove primjere lošinjsko-balka nskog poduzetništva po onoj "nek ljudi grade, a zakoni su za budale". To se nalazi uz samu prometnicu prema Nerezinama s ljeve strane a s desne su već napravljeni betonski temelji za graðevinu. Ovo je primjer "čuvanja krajobrazne važnosti" koja nikome nije važna. Gdje su nadležni i plaćeni za to, a ne prozivati Andreju da radi tuði posao.
Klikni ovdje (volim-losinj.org/.../kamp1.jpg)
I ovdje... (volim-losinj.org/.../kamp.jpg)
JER NA UPIT LJUDI KOJI SU U OKRUŽENJU OKO VLČ KAŽU DA ONI NEMAJU NIŠTA SA TIM NEGO JE ZA TO NADLEŽAN GDIN ŽARKO MACOLA. PITAO SAM ZA TO JER NIJE U REDU DA IZ NAŠEG SELA LJUDE ŠALJU OKOLO A NAŠE SELO JE PRAZNO UNAPRIJED HVALA.