Inicijativa za pametan razvoj Lošinja
Čovjek po mjeri otoka poziva vas
u petak 17. travnja u 18 sati
na tribinu u dvorani Manfrina o razvojnim smjerovima Lošinja:
ŠTO JE ŽIVOTNA SNAGA (VITALITY) LOŠINJA?
Što struka kaže? Što ljudi misle? Što turisti žele? »
Gosti tribine: Doc. dr. sc. Lidija Runko Luttenberger, dipl.ing. stručnjakinja iz inženjerstva okoliša i mag.ing. Alka Turalija, krajobrazna arhitektica.
Jesu li turističke prednosti Lošinja luksuzne smještajne jedinice, betonirane plaže i uniformirani sadržaji ili nesputana priroda, bujne šume, ljekovito bilje, kamenjar i stijene?
Kako uniformnost turističke ponude utječe na turizam?
Kako preizgrađenost turističkih kapaciteta utječe na lokalne zajednice?
Koliko i koga koštaju pogreške?
Dođite s pitanjima, donesite prijedloge,
odlučujmo o našem zajedničkom prostoru!
•••
Najava tribine na radiju Lošinj
Jučerašnja kronika dana
Komentari:
Iz izviješća volim-losinj.org/.../...
Za vrijeme izlaganja voditeljica Bojane Genov i Dunje Janković i moderatorice Vanje Daskalović dobacuju se upadice, podsmješljivi komentari i geste, a gradonačelnik u jednom od trenutaka u kojima je gubio živce dobaci voditeljici »Ti ćeš meni pričati o Lošinju!«.
novilist.hr/.../...
A ja mislio da je tema prezentacije Apoksiomena a ne otok vitalnosti. Konferenciji su bili prisutni stručnjaci iz područja arheologije, umjetnosti, restauracije, kiparstva te konzervatori,a na Otocima net iz turisticke zajednice otputovala direktorica kako bi nešto predstavila ?
A ona nije ni bila predviđena za predstavljanje.
Tko to placa dnevnice, za šoping.
A o značenju Apoksiomena, bronzani kip lika koji čisti prljavštinu sa sebe bio je ovaj primjereni komentar od nicka Kultur šok:
Apoksiomen će se fantastično uklopiti sa štandovima s kineskim plastičnim proizvodima i plažnim objektom na napuhavanje na staroj rivi. Stara riva će se fantastično uklopiti u još jedan projekt grada, koji je samo na papiru, a to je očuvanje kamenih popločenja. Sve skupa će se fantastično uklopiti u grad sa dvije zvjezdice pored kojeg će biti odvojen, doduše ne zidovima, resort sa pet zvjezdica. Cjelogodišnji turizam je na vrbi svirala jer nitko normalan ne putuje na neko mjesto zato da bi vidio jednu skulpturu, a naročito ne na more van kupališne sezone. Lošinj je svoje najbolje plaže dao poduzetnicima da na njima ostvaruju profit, a tisuće građana i turista do tri zvjezdice otjerao u potragu za kupanjem po grotama, koje ishitrenim rješenjima želi pretvoriti u gradske plaže. Apoksiomen ne može amortizirati nebrigu za otočane, nedostatak vizije i planiranja, zgrabi i bježi turizam i kulturocid na Čikatu. Uostalom, gdje je Apoksiomen? Putuje po svijetu i pokazuje se. Kad dođe k nama bit će atrakcija i kulturni šok samo za nas.
img673.imageshack.us/img673/5026/IcDlWE.jpg
img537.imageshack.us/img537/4393/zF50Rd.jpg
Turizam je oduvijek bio vezan uz trendove. Tamo gdje idu "face", ići će i njihovi sljedbenici. Ili suprotno - oni koji preziru trendove nesvjesno će stvoriti novi trend odlaženja na mjesta koja nisu u trendu. Problem nastaje kada neko mjesto potroši sve svoje adute na kartu elitnog trenda, pa ga se elita ubrzo zasiti i ode dalje. Oni koji ne vole trendove sigurno neće doći na takva "potrošena" mjesta. A što onda?
Razmotrimo pojam vitalnosti i stavimo njegovo značenje u kontekst s porukom koja treba prodati Lošinj kao turističku destinaciju pod nazivom "Otok vitalnosti", potom raspravimo uvjete koje takva destinacija treba pružiti, te što Lošinj zaista pruža turistima i svojim žiteljima.
Kakva je Mali Lošinj destinacija? Propagandna poruka predstavlja ga kao otok vitalnosti.
Što bi to bila vitalnost? Vitalne osobe su živahne, pune energije i poleta, rijetko baš izmoždene od umora. Vitalnost se odnosi na mentalno i na tjelesno funkcioniranje. Sama riječ vodi podrijetlo od latinske riječi vita i znači život. Premda vitalnost jest povezana s energijom, ne bi ju s njom trebalo poistovjećivati . Naime, netko može biti naenergiziran, pun energije, zbog ljutnje ili napetosti, a onda to nije ono o čemu ovdje pričamo. Također, i neki oblici aktivacije mogu biti uzrokovani konfliktom ili pak stimulansima, pa opet nema vitalnosti. Vitalnost, dakle, označava posebno pozitivno emocionalno stanje koje nas potiče na akciju. "Smirena energija", najbliži je konceptu vitalnosti: čovjek ima energije, živahan je, pritom smiren i aktivno usmjeren.
Kad smo raščlanili pojam vitalnosti i stavimo ga u kontekst s porukom koja treba prodati Lošinj kao turističku destinaciju, pogledajmo koje uvjete ta destinacija treba pružiti, kako bi nas održala smirenima i istovremeno punima energije. Znamo li koji su znanstveno utvrđeni faktori koji utječu na vitalnost i s tim pojmom tijesno povezano zdravlje i dugovječnost (stabilan brak, nepušenje, razumna konzumacija alkohola, redovito tjelesno vježbanje, održavanje normalne tjelesne težine, stalno učenje, autonomija), definiranje nužnih sadržaja otoka vitalnosti je lako.
Općenitosti tipa čist zrak i voda, zdrava prirodno uzgojena hrana bez pesticida, hormona, i antibiotika se podrazumijevaju . Slijedi životna okolina koja osigurava pravilnu izmjenu odmora i rada, te različite poželjne i za održavanje vitalnosti nužne tjelesne aktivnosti. Dodatak su kulturne i zabavne aktivnosti, raznovrsne i sa naglaskom na mogućnost izbora.
Prije no što pobrojimo lošinjski potencijal za ostvarenje vitalnosti, složimo se još da ovaj slogan nužno mora pokrivati uvjete kako za turiste, tako i za stanovništvo. U protivnom, bio bi to promašen slogan i previše očigledna laž.
Stabilan brak kao faktor dugovječnosti izuzet ćemo iz ove brzinske analize, zbog izuzetne složenosti pojave i male ingerencije gradskih tijela i utjecaja gradskih politika na njegovu stabilnost, te pretpostavljaju ći da na njegovoj stabilnosti uspješno rade vjerske zajednice, kojima je, uz državu, i Grad Mali Lošinj dodijelio 200.000 kuna poticaja.
Razumna je pretpostavka da zrak i voda zadovoljavaju potrebne uvjete, a čini se da je to potkrijepljeno istraživanjima i mjerenjima kojima se je ne tako davno dičila Turistička zajednica. Odlično, dobar temelj. Tomu valja pribrojiti čistoću mora, koja naše more svrstava još uvijek u jedno od onih pri vrhu. Istina, lokalna je vlast odbila proglasiti rezervat prirode, ribe je očigledno sve manje pa i UN popisu mora gdje postoji realna opasnost od izlova ribe pribraja i Jadransko, ali te činjenice ne ugrožavaju vitalnost današnjih turista i stanovništva, nego nekih budućih, pa neka to onda oni odrade sami. Dakle, još uvijek sve plusevi za otok vitalnosti.
Hrana je već malo problematičnije područje. Lidl, Jadranka i Ultragros te Konzum ne podupiru baš imidž vitalnosti hranom koja je konfekcionirana , pakirana, celofanirana, opisana brojnim E oznakama dodataka hrani, često bez boje, okusa i mirisa, ponekad sasušena i sparušena, redovito oskudno opisanog porijekla. Lokalni ugostitelji pokušavaju stvoriti dojam prirodne i domaće prehrane, pa ovoj konfekcijskoj ponudi dodaju ponekad malo mirisnih dodataka reklamiranih iz Miomirisnog vrta smještenog između dvije ceste, a ribu prodaju kao pravo blago (što anticipira njezinu ekskluzivnost i rijetkost). Na cijelom otoku nema niti jedne fine trgovinice delikatesnim, domaćim i deklarirano zdravim proizvodima što je svjetski hit i nužan dodatak imenici vitalnost, a u gradskom proračunu niti politikama nikakva mjera ili poticaj zamisli o proizvodnji i prodaji lokalno proizvedene zdrave hrane. Recimo da je na području prehrane turistička populacija u laganoj prednosti pred domicilnom, jer veliku količinu hrane donose sa sobom, a oni koji imaju novca uživaju ogromnu psihološku prednost stečenu uvjerenjem da u restoranima konzumiraju domaću, zdravu, prirodno proizvedenu mediteransku kuhinju.
Održavanje težine i tjelesne aktivnosti kao fakori vitalnosti uzajamno su povezani, što nas dovodi do mogućnosti bavljenja sportom i rekreacijom. Za programsku aktivnost udruga u sportu Grad Mali Lošinj odvojio je tekuće godine 919.000 kuna. Ovdje je lokalno stanovništvo u prednosti, jer nije poznato da ijedna sportska udruga nudi ikakve aktivnosti za turiste i njihovu djecu u ljetnim mjesecima. Iznos od 442.000 kuna za upravljanje sportskim objektima odnosi se pretežno na sportsku dvoranu Bočac, rezerviranu za škole i lokalne udruge, dok samo 152.000 za održavanje dječjih i sportskih igrališta. Malo para znači i malo muzike, pa je teško povjerovati da bi turisti imali volje doći na igrališta na kojima se razbija staklo, urinira i defecira, zaključani su zahodi i nema tekuće vode ni koševa za smeće, a sve se to ne čisti (vidi igralište Bočac). Za rekreativne aktivnosti, znači populaciju srednje i starije dobi postoje samo rijetki i nedovoljno kapacitirani komercijalni sadržaji, a vanjske površine otoka vitalnosti oskudne su resursima za stjecanje vitalnosti. Nema biciklističkih staza niti staza za trčanje, pa turisti i stareća populacija koja nastoji odolijevati zubu vremena iskušavaju svoje zglobove na neravno betoniranim tvrdim šetnicama uz more.
Nepušenje i razumna konzumacija alkohola možda jesu faktor vitalnosti, ali su crvena krpa lokalnim ugostiteljima, koji svoju zaradu baziraju na ovim slabostima. Prodaja alkohola i duhana maloljetnicima cvate, bez ikakve reakcije inspekcija, policije ili tijela dekorativno osnovanih za sprječavanje kriminaliteta, što Hrvatsku svrstava iznad europskog prosjeka po konzumaciji alohola i pušenja (Mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta i konzumiranju alkohola iznad europskog prosjeka, pokazalo je to Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima - ESPAD provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja, a predstavljeno jučer u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo). Mada su na otoku vlasnici kafića svete krave, jer postoji ničim utemeljeni mit da su oni temelj turističke ponude, praksa ova vjerovanja demantira, pa i površan pregled gostiju po kafićima i slično kategoriziranim ugostiteljskim objektima pokazuje da je pretežita klijentela lokalna maloljetnička adolescentska populacija. Oni turisti kojima se fućka za vitalnost ili je zamjenjuju za energiju stečenu konzumacijom alkoholnih pića, cugaju uglavnom na jedrilicama, na rivi i ostalim javnim površinama, gdje se glasno dernjaju i pružaju model zabave lokalnim maloljetnicima.
Stalno učenje kao faktor vitalnosti nije turistički orijentirana niti isplativa aktivnost, pa nije zanimljiva ni kao ponuda turistima ni lokalnom stanovništvu. Stalno učenje nema zastupljenih proračunskih stavki, pa osim redovite podrške školama i 50.000 za prekvalifikacij u nezaposlenih osoba stalno učenje nije prepoznato kao turistički potencijal i nema nikakvih tečajeva za turiste kojima bi ih se upoznalo sa sadnjom i njegom lokalnog bilja, izradom grnčarije, lokalnim plesovima, izradom suhozida, kuhanjem lokalnih specijaliteta i sličnim sadržajima koje čine potencijal promišljenijih turističkih destinacija. Zato lošinjski turisti kidaju biljke na javnim površinama i privatnim vrtovima, preskaču i ruše suhozide, jedu špagete i pizze, a otočane smatraju divljacima sa početka civilizacije.
Pravilna izmjena odmora i rada neiscrpan su izvor konflikata u lokalnoj zajednici, o njima je napisano stotine stranica i komentara, a brana njihovom razumijevanju, prihvaćanju i realizaciji su interesi lokalnog poduzetništva u sprezi sa lokalnom politikom i najprimitivnije i najneznalačkije poimanje zabave i turizma. Usprkos dokazanoj vezi s gubitkom vitalnosti, otočani i turisti izloženi su neprekidnoj i neselektivnoj buci, od koje nema bijega, nema se kamo skloniti, i nema mogućnosti izbora oblika, vremena i intenziteta zabave. Mada je Grad za projekte u turizmu u proračunu odvojio 449.730 kuna, od toga lijep zalogajčić projektu održivog turizma, nije im u projekt kapnula ideja da je zaštita od buke EU priritet okoliša, da je izrazito važna za turističku djelatnost koja se bazira na pojmu godišnji odmor i da je minimum osiguranja kvalitete života građana, u razini sa zrakom i vodom.
Umjesto donošenja prostornih planova koji reguliraju zone zabave, umjesto provođenja postojećih propisa o zaštiti od buke, gradonačelnik osobno potpisuje dozvole za noćni rad ugostiteljima koji cjelogodišnje toče alkohol lošinjskoj djeci, smatrajući se pritom stručnjakom za turizam. Zbog ovog problema trpe otočani, iz privatnog smještaja bježe zaprepašteni gosti, a grad se iz zone cjelogodišnjeg stanovanja i mjesta za život pretvara u ljetno naselje koje bljesne bukom, vatrometom, pijanim i glasnim kolonama golobradih dječačića po ulicama i prizorima osobnog života jahtaša za koje je luka pretvorena u marinu.
Sačuvaj nas Bože ovako shvaćenog turizma prilikom utroška proračunskih 200.000 predviđenih za razvoj zimskog turizma, pri čemu bi se moglo dogoditi da kakofonija zvukova iz na fasade postavljenih zvučnika i Bibijevo muziciranje po kantunima nastavi i zimi!
Što ima Lošinj, dakle, zbog čega bi se mogao i smio nazivati otokom vitalnosti? Zrak, vodu, more i propagandu. Baš kao i mnogi priobalni gradići. Je li to dovoljno?
Možda otok vitalnosti ima ipak ima drugačije značenje. Mada se sve ovdje može, može se prati kosu ispred zgrade lokalne samouprave, može se ući ući u trgovinu u gaćama, može se cijelu noć bančiti na rivi i glasno pjevati, svađati se, pišati i povraćati po ulicama, može se puštati muziku gdje i koliko glasno hoće, može se i okušati u muziciranju, može se kafiće pretvoriti u noćne barove na otvorenom, vi ste dovoljno vitalni da to preživite. Smirena energija vaše vitalnosti omogućit će vam da preživite i ovakav turizam i ovakvu vlast i ovakvu razvojnu politiku i održivi turizam.
Gospođa Jović je to isto mogla pitati i savjetovati gospođu Đurđicu i gosp.Sučića koji su glasali i bili predstavnici županijske skupštine, isto tako i direktora vodovoda Sinčića, koji je znao za slucaj odvoza smeca.
Moglo bi se desiti da Lošinj počne gubiti svoje goste .
Većina lošinjana želi živjeti na otoku gdje se ljudi poznaju i uvažavaju, gdje je život ugodniji jer nema previše stresova, žurbe, preizgrađenosti , a dovoljno uvjeta za rad. Većina lošinjana ne želi žrtvovanje (i rasprodaju) temeljnih vrijednosti ovog kraja, prirodu, obalu i more u ime nekog maglovitog razvoja. Pa Lošinj je oduvijek bio pri vrhu razvijenih sredina u HR. Lošinj su upravo posjećivali turisti koji su cijenili gotovo netaknutu prirodu u suživotu sa primjerenim razvojem turizma. Kojoj populaciji turista se danas obračaju megalomanski investitori na Čikatu i šire, što takve potencijalne posjetitelje zanima i privlači ovom otoku i tko je izračunao koristi i štetu koju će ML, otok i njegovi stanovnici imati od toga? Pozivanje na potrebu žrtvovanja prostora radi ideje neviđenog turističkog razvoja (tko smo mi da oduzimamo pravo na prostor našim potomcima), u kojem će, po meni, lokalno stanovništvo dobiti mrvice sa stola, tužno je i podaničko. A još je tužnija nevidljivost i šutnja intelektualnog sloja Lošinja, na što nemoćan i nemušt politički establishment i računa.