Danas, u svjetskim razmjerima, čovjek je uglavnom zaposjeo obalni pojas; u njemu živi preko 60% stanovništva (INSEE 2005). Bogatstvo i raznolikost ekosistema obalnog pojasa čini ga izuzetno dinamičnim prostorom i koliko je zanimljiv toliko je, u isto vrijeme, i vrlo osjetljiv.
U tom okviru, neophodno je, prije nego što dođe do ostvarenja bilo kakvog projekta, sva (pre)uređivanja ili bilo kakvo iskorištavanja (eksploatacija) prirodnih dobara sagledati kroz prizmu dugoročnog razvoja i podrobno proučiti njihove posljedice. S početka nepromišljeni pothvat može proizvesti pogoršavanja sredine koja za posljedicu mogu imati ne samo gubitak u ekološkom smislu nego i gubitak očekivanih prihoda predviđene djelatnosti. U Francuskoj je do 1975. godine stanje obalnog pojasa, pogotovo na Sredozemlju, bilo u velikoj mjeri pogoršano. Kao posljedica preuređenja i prekomjernog betoniranja, 14,5% obalnog pojasa od 0 do 20 metara bilo je definitivno uništeno. Posjljednjih nekoliko godina pogoršanje je usporeno zahvaljujući vrednovanju morskog staništa i obalnog pojasa. Nosilac tog pothvata je Ministarstvo za ekologiju, trajni razvoj i za znergiju, koje radi na politici dugoročnog razvoja obala.
Stanje na Čikatu
Čini nam se da preuređenje hotela Bellevue te Alhambra koji su u tijeku, pripadaju „prošlom" vremenu. Za žaljenje je činjenica da ne postoji nikakva procjena utjecaja tih radova na uvalu. Iako se to pravda činjenicom da je u pitanju rekonstrukcija, a ne izgradnja novih objekata, bilo je neophodno prethodno razmisliti o očuvanju postojećeg ekološkog prostora:
- „kapacitet" prostora: nove zgrade, proširenja i obnavljanje postojećeg imaju za posljedicu povećanje broja turista, moguće više nego što predjel može prihvatiti, a da se stanje ne pogorša.
- fragmentacija prirodnog staništa: betoniranje obale raskida njen kontinuitet kao i kontinuitet morske sredine ostavljajući morskoj flori i fauni manje prostora za razvoj. Neophodno je, recimo, obratiti više pažnje na zaštitu morske trave (Posidonia oceanica) prisutne u uvali Čikat. To je prostor koji pospješuje svakovrsni razvoj života u moru, obitavalište i sklonište za mnoge morske vrste Jadranskog mora i, u širem smislu, Sredozemlja.
Ta preuredjenje u isto vreme simbolično znače i kraj morskih aktivnosti za pučanstvo koja su dio povijesti Malog Lošinja. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem je neophodno raditi na turizmu u smislu dugoročnog razvoja, u duhu ideje da obala treba biti pristupačna svima što nije u skladu sa privatizacijom pristupa plažama.
Možemo se zapitati postoje li rješenja koja bi spriječila da ta pojava ne dobije prevelikog zamaha?
Šta učiniti da Lošinj sačuva svoje prednosti uklapajući se u ideju dugoročnog razvoja?
Princip Ujedinjene uprave obalnog pojasa (ICZM - Integrated Coastal Zone Management)
Princip Ujedinjene uprave obalnog pojasa je znastveni koncept koji uzima u obzir osjetljivost ekosistema, međusobne utjecaje pri korištenju mora i primorskog pojasa i njegovog utjecaja na okolinu. Bit procesa Uprave je da ponudi rješenje za nastale probleme zbog povećanja ljudske aktivnosti u obalnom prostoru, posebno urbanizacije i turizma. Kroz ujedinjeno upravljanje on oko projekta dugoročnog razvoja okuplja učesnike čije su ideje često oprečne: javne radnike, poslovne predstavnike, nevladine udruge, znanstvenike.
Ova zamisao o upravljanju obalnim pojasom, poštujući pritom ravnopravnost svih sudionika, zvanično je prihvaćena 1992. godine prilikom summita u Rio de Janeiru, Brazil. Uključena je u Agendu 21 osmišljenu tijekom summita u okviru Akcije 17 kojom se izražava želja da princip ICZM bude opće prihvaćen.
U okviru Evropske Zajednice taj princip je prihvaćen kroz Preporuke od 30. svibnja 2002. kako Europskog parlamenta tako i Europskog Savjeta kojim se države-članice potiču na razvijanje strategije ICZM u vlastitim obalnim pojasima.
Barcelonska Konvencija o zaštiti primorske okoline Sredozemlja razvila je 2008. godine specifičan protokol ICZM koji je na snazi od 2011. godine, s ciljem da bude primijenjen u svim zemljama Sredozemlja.
U Francuskoj je ta zamisao ozakonjena kroz članak 35. zakona br. 2009-967 od 3. kolovoza 2009. koji se odnosi na realizaciju Konferencije o okolini na kojoj su sudjelovali kako predstavnici vlasti, tako i predstavnici nevladinih organizacija.
Članak 35.: " Uzimajući u obzir sveukupnu ljudsku aktivnost, očuvanje morske sredine, njeno vrednovanja i zaštita mora s perspektivom dugoročnog razvoja bit će obrađena opća (globalna) strateška vizija zasnovana na integriranom i sporazumnom upravljanju morem i morske obale.
Ovaj angažman će se oslanjati na novi način upravljanja i na stratešku planifikaciju uzimajući u obzir odgovornost korisnika u odnosu na more, integraciju i procjenu koristi dobijenih od ekosistema, kao i socio - ekonomsku i okolišnu dimenziju ljudskih aktivnosti. Principi i smjerovi ovakve planifikacije biće određeni na nacionalnom nivou oslanjajući se na institucionalizirano sporazumjevanje.
Svi zainteresirani sudionici će biti uključeni u izradu propisa i ciljeva koji će, zatim, biti ozakonjeni."
U prosincu 2007. godine, na regionalnom nivou, u Bretanji ( Francuska), ustanovljena je „Povelja o Obalnom Prostoru Bretanje" čiji je cilj bio borba protiv prekomjerne izgradnje, špekulacije zemljištem i poreskih pritisaka, koji su mladima čija je želja bila da tu žive i rade, činili obalni pojas teško dostupnim.
Lošinjski ICZM
U kontinuitetu napora na različitim nivoima teritorija (svjetskih, kontinentalnih, nacionalnih, reginonalnih ...) prihvaćanje procesa upravljanja prema principima ICZM bilo bi idealno rješenje za Lošinj: ujediniti oko stola sve zainteresirane sudionike, čuti sva(čija) mišljenja, te zajedno raditi na dugoročnom upravljanju otokom.
Marine Manigault, arhitektica na specijalizaciji o ekspertizi i upravljanju obalnim pojasom (Master Expertise et Gestion de l'Environnement Littoral), kolovoz 2015.
—
• Meinesz, A., Lefevre, J. R., & Astier, J. M. (1991). Impact of coastal development on the infralittoral zone along the southeaster, Mediterranean shore of continental France. Marine Pollution Bulletin, 23, 343-347. doi: 10.1016/0025-326x(91)90698- r
• Meur-Férec, C. (2006). De la dynamique naturelle à la gestion intégrée de l'espace littoral : un itinéraire de géographe. Université de Nantes. 248p.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari:
Kako nema izgradnje ? Pa zeljeznicko odmaraliste je dograđen kat i cijeli suteren, stakleni restoran je isto tako dobio suteren i izgradjen 2 metara visine više od postojeceg, a i ona zgrada izmedju ta dva objekta je nova, dakle može se može samo je lova u pitanju i tko je primio tu lovu.
Interesantno nitko to nije vidio, samo se od sebe izgradilo, nisu trebali ni konzervatori niti urbanisti ?
potpisinca je stvarno autoritet u temi o kojoj piše..
a vidi se i iz potpisa
.."arhitektica na specijalizaciji o ekspertizi i upravljanju obalnim pojasom"
prevedeno na normalni jezik.. naučnica..
koja piše.. a reference možete pogledati ovdje academia.edu/Ma rineManigault